Virus Zapadnog Nila stigao u Bjelovarsko-bilogorsku županiju
Zabilježen je prvi slučaj zaraze virusom Zapadnog Nila u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Kako doznajemo iz županijskog Zavoda za javno zdravstvo, oboljela osoba se zarazila na području Prgomelja nedaleko od Bjelovara, a prema saznanjima koje trenutno imaju na Zavodu, pacijentica se oporavlja. Iako je riječ o bolesti koja se do sada nije pojavljivala u našim krajevima, epidemiologinja Sanja Smolčić smiruje situaciju napominjući kako nema razloga za paniku budući da je bolest kod većine oboljelih blaga ili se pak radi samo o zarazi bez razvoja simptoma.
– Radi se o bolesti koja se prenosi ubodom zaraženog komarca i ne prenosi se s čovjeka na čovjeka. Od 2 do 14 dana od uboda zaraženog komarca 80 posto osoba koje se zaraze neće razviti nikakvu bolest. Oni koji razviju bolest uglavnom imaju simptome slične gripi dok su teži oblici bolesti poput upale mozga znatno rjeđi – pojašnjava liječnica napominjući kako treba imati stalnu svijest o tome da stajaću vodu u dvorištima treba uklanjati barem svakih sedam dana (ili češće), a ako se to ne čini onda ju treba pokriti.
– Naime, bliži se hladno vrijeme, ali sada kada je bolest tu za očekivati je da će u narednim sezonama biti oboljelih. Stoga je bitno suzbijati komarce koji prenose bolesti kako bi ih bilo što manje, a to su na našem području domaći i tigrasti komarac – upozorava epidemiologinja Smolčić dodajući kako je proteklog petka proveden dopunski osmi sustavni larvicidni tretman komaraca na javnim površinama.
– Ovdje želim naglasiti kao što već godinama obavještavamo i educiramo javnost da je glavni problem komaraca u privatnom vlasništvu i zbog ljudskog faktora (sakupljanje nepokrivene stajaće vode u raznim kantama, gumama, grabama i slično), a ne na javnim površinama. Tako da nitko ne može suzbiti komarce u dvorištu ili na balkonu ako vlasnici sami tome ne doprinesu. Vezano uz javne površine molimo građane da dojavljuju mjesta gdje se stajaća voda dubine do jedan metar trajno ili povremeno (do sedam dana i više) zadržava (pritom ne mislim na ribnjake) kako bismo širili bazu podataka javnih legla i potencijalnih legla – naglašava epidemiologinja Smolčić.