Živjeti od stočarstva je sve teže, ali žilavo je selo i ne odustaje samo tako

BJELOVAR – Oko 400 izlagača iz desetak zemalja se okupilo na 31. Jesenskom međunarodnom bjelovarskom sajmu, a uz velike tvrtke smjestili su se i mali OPG-ovci među kojima i eko uzgajivačica kupina i proizvođačica vina i džema od kupina Marija Platušić iz Križevaca, stalna izlagačica gudovačkog sajmovanja.

-Sada sam 16. ili 17. put na Bjelovarskom sajmu koji je jedan od većih i poznatijih sajmova i jako mi se sviđa. Ne prodam uvijek puno, ali nešto se proda, a tu sam najviše zbog druženja. Stari prijatelji dolaze svake godine tako da malo proćaskamo – kaže gospođa Marija koja će za sajamskim štandom ove jeseni proslaviti i rođendan.

 

Neizostavni su i strojevi i poljoprivredna mehanizacija pri čemu se prezentiraju i neki noviteti poput novog voćarsko-vinogradarskog traktora i teleskopskog utovarivača nove generacije koji u Gudovcu ima premijeru. Upravo se na jesenskom sajmu mehanizacija, kažu nam neki prodavači, bolje prodaje, ali ove godine su oprezni.

-Ne očekuju se nekakvi ekstra rezultati, kako je nama, tako je i svima ostalima. To je lančana reakcija i svi smo povezani – kaže jedan od prodavača Nikola Štula koji nema prevelika očekivanja zbog nemilosrdne suše koja je poharala polja, a time i budžete poljoprivrednika.

Državna stočarska izložba

Najveća zvijezda Jesenskog međunarodnog bjelovarskog sajma je uobičajeno stoka, a na ovogodišnjoj Državnoj stočarskoj izložbi ove godine 180 uzgajivača izlaže oko 400 grla svog blaga. Jedan od uzgajivača je i predavački sirar Duško Rajaković čije su simentalke osvojile nekoliko šampionskih zvona. No, za vrhunski uzgoj, kaže, nije on najzaslužniji.

-Odličan uzgoj se može zahvaliti najviše majci, ona najviše vremena provodi s kravama i godinama pazi kod odabira bikova za umjetno osjemenjivanje – iskren je Duško.

I dok je Duško stalan izlagač, Nenad Seleš iz Virja je u Gudovcu prvi put. Na gospodarstvu uzgaja ovce romanovske pasmine i za razliku od mnogih na tržište se ne može požaliti.

 

-Ima, ima. Tržišta ima i za rasplod i za meso. Za meso doduše potražnja varira, ali je ima – zadovoljno kaže Seleš koji uzgojem ovaca nadopunjuje umirovljenički kućni budžet.

Stočarski pesimizam

Mljekari s druge strane muku muče da održe glavu nad vodom. Nekako u tome uspijeva Stjepan Latinović iz Cugovca koji od toga živi 28 godina, a nekada je bilo lakše.

-Nebo i zemlja. Nekada je bilo ‘litra nafte, litra mlijeka’, ista cijena je bila, a pogledajte sada. Sada malo sira delamo, malo ovo, malo ono, malo prodamo mlijeka i tako guramo, a od čistoga mljekarstva bi teško preživjeli – priča Latinović kojeg smo zatekli kada je na sajmu napajao krave.

 

Iako on sam bez krava ne može, ne vjeruje da će stočarstvo u Hrvatskoj izdržati još dugo.

-Selo je gotovo kaj se tiče stoke. Sve manje i manje je stoke i mislim da je ovo zadnja godina, po meni ovdje na sajmu više ni neće biti stoke – pesimističan je Latinović koji se 28 godina bavi mljekarstvom i isto toliko izlaže u Gudovcu.

I svinjogojci kažu: stanje u sektoru je kao vrijeme na jesenskom sajmu, tmurno.

-Nama su sela postala pusta, a to što je ostalo u selu su praktički mini gradovi. Veterinari u ruralnim krajevima žive od kućnih ljubimaca dok je domaćih životinja, krava i svinja jako malo – pomalo je razočaran slavonski svinjogojac Antun Golubović.

Selo je ipak žilavo

Ipak, nije sve tako sivo. U istočnoj Slavoniji čiji su svinjci poharani afričkom svinjskom kugom mladi uzgajivači ne odustaju i zainteresirani su za tipske objekte i nastavak uzgoja, kaže Golubović koji je predsjednik Odbora za svinjogojstvo Hrvatske poljoprivredne komore. Mladi, kaže, tako uz uzgoj svinja popune kućni budžet posebice ako u kući imaju samo jednu plaću i na taj način se ne mogu kako se u Slavoniji kaže “keriti”, ali mogu ugodno živjeti.

I mljekari kažu, nije lako, ali uz kombinaciju i umjerenost nekako ide.

-Ja sam i zaposlen, pa ne živim isključivo od ovoga. Mlijeko prerađujemo u sir, ne može se od toga živjeti luksuzno i ima puno posla – kaže Rajaković.

Ministar poljoprivrede Josip Dabro iz Gudovca poručuje kako nema poljoprivrede bez krave ni krmače, pa ni ministarstvo nije zaboravilo na one koji ih uzgajaju, pa tako ni mljekare kojih je tek oko dvije i pol tisuće.

-Prioritet je sačuvati ono što imamo sada, ove godine baš u trendu mlijeka mislim da ćemo biti s blagim rastom. Ono na čemu mljekari inzistiraju je umanjenje administracije, izdašnije potpore. Mi ćemo raspisati strateške ciljane potpore za mljekarstvo i govedarstvo – najavljuje Dabro.