Danas u podne otvaraju se ponude za izgradnju bjelovarskih toplica, ovo morate znati

Danas se otvaraju ponude za najveći projekt u bjelovarskoj povijesti, izgradnju prvih toplica na bilogorskom području. Najpovoljniji izvođač radova traži se putem međunarodnog natječaja „teškog” 38,6 milijuna eura, uz napomenu da je gotovo pola toga iznosa osigurala Vlada RH putem državnog proračuna.

Velika konkurencija

Očekuje se da će ponude poslati ne samo hrvatske, nego i građevinske tvrtke iz Slovenije i Srbije, ako ne i još nekih država u susjedstvu ili izvan njega.

Bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak, u strahu od u zadnje vrijeme uobičajenih visokih cijena, poslao je pismo namjere za izgradnju toplica na adresu čak 12 veleposlanstava u želji da pokaže transparentnost čitavog postupka i dobije što veću konkurenciju, a time i povoljnije cijene.

Bazenski kompleks sastojat će se od šest bazena, wellness zone, restorana, igrališta i drugih rekreacijskih sadržaja, s planiranim otvaranjem 47 radnih mjesta. Ono što će bjelovarske toplice uvelike razlikovati od drugih u Hrvatskoj, a i regiji, jest postajanje velikog olimpijskog bazena koji ispunjava uvjete za međunarodna natjecanja te veliki udio obnovljivih izvora energije.

Toplice bez plina

Prema projektnoj dokumentaciji, u toplicama se uopće neće koristiti plin kao energent, nego sunčana i geotermalna energija, što bi u konačnici moglo donijeti i 70-postotnu uštedu na računima za energiju.

S obzirom da je riječ o financijski najizdašnijem projektu Grada Bjelovara, uz uvjet da pristigle ponude budu u prihvatljivom okviru, financijska konstrukcija trebala bi se zatvoriti na način da se Grad Bjelovar kreditno zaduži za deset milijuna eura, tvrtka Terme Bjelovara za 11 milijuna eura, a preostali iznos osiguran je iz državnog proračuna.

Dakle, Terme Bjelovar svoje rate otplaćivale bi od prihoda ostvarenog poslovanjem toplica, dok bi se preostali iznos išao iz gradske blagajne, dakle iz poreza i ostalih gradskih prihoda.

Iako je svakako riječ o velikom financijskom izazovu, s obzirom da bi mjesečna rata kredita mogla iznositi i 70 tisuća eura mjesečno (kredit od 10 milijuna eura na 15 godina uz kamatnu stopu od tri posto), gradonačelnik Hrebak naglašava da prihodi Grada posljednjih godina vrtoglavo rastu.

Usto, kapitalne projekte poput nasušno potrebne izgradnje nove osnovne škole i vrtića u potpunosti, odnosno u većoj mjeri preuzima država, pa će Gradu, smatra gradonačelnik, ostati dovoljno novca u blagajni za bezbolnu otplatu rata kredita.