Provjerili smo je li toplinski val poharao polja i staje te koliko će trebati za vraćanje u normalu

Visoke temperature, a posebno ekstremne vrućine koje su nas pratile posljednja dva tjedna su uzele svoj danak na poljoprivredi.

-Paradajz se u plastenicima skuhao i od njega se praktički nema više što ubrati. Sva paprika koja nije dobro sakrivena je izgorjela od sunca. Kada je vani bilo 38 u plasteniku je bilo 60 stupnjeva, a vani su lubenice koje nisu bile pokrivene listom dobile opekline – opisuje stanje rovišćanski uzgajivač povrća Stipan Džolan.

Osim lubenica, rajčica i paprike nastradale su i neke mahunarke.

-Bob je jako stradao. Cvijet je jako stradao, pa čak i same mahune koje su se zametnule su nestale i ostala je samo stabljika bez prinosa, a sve zahvaljujući enormno visokim temperaturama – kaže tomašički ratar Slavimir Brkić.

Nešto će se ipak moći brati i žeti

Ipak, neke kulture toplinski val nije poharao. Dobar urod kukuruza tako priželjkuje gudovački farmer Mirko Katalenić.

-Pošto je prije bilo dosta kiše kukuruz se dosta dobro držao u toplinskom valu, a kako je sada pala kiša i temperatura je niža mislim da to ne bi trebalo smetati kukuruzu – drži Katalenić.

 

Bilogorska zemlja koja nije plodna poput one slavonske sada je ovdašnjim poljoprivrednicima išla na ruku.

-Naša bilogorska zemlja više može podnijeti suše i visoke temperature jer oborine koje nisu pale u normalnim oblicima zemlja dobro akumulira tako da usjevi za sada izgledaju dosta dobro – navodi Brkić.

Ne bude li nevremena sezona ne bi trebala biti loša, a i Džolan koji navodnjava i održava dobru kondiciju biljaka vjeruje da nije sve propalo.

-Vjerujem da smo tek na pola sezone i da je paprika u dobroj kondiciji i da će ‘potjerati’ gore, a ove koje su se ispekle treba potrgati i baciti. Treba prihranjivati i čekati nove plodove, a one koje nisu bile izravno na suncu su i sada dobre – ističe rovišćanski poljoprivrednik koji se nada da novih ekstremno toplih valova neće biti.

 

Visoke temperature su težak udarac zadale i stočarima

Ovotjedno spuštanje temperatura na uobičajene srpanjske vrijednosti s olakšanjem su dočekali i oni čija se proizvodnja odvija u stajama i vodi. Vrelo suho ljeto je probleme stvorilo uzgajivačima ribe.

-Temperatura vode je kod nas u jednom trenutku bila čak 33 stupnja i tada je to bilo čisto preživljavanje i morali smo raditi na spašavanju ribe da izdrži te visoke temperature. To utječe na proizvodnju prvenstveno zbog toga što ne možemo redovito hraniti ribu tako da smo izgubili 10 do 15 dana hranidbe, a u ovo vrijeme riba najviše napreduje i traži najviše hrane – opisuje ovoljetne izazove direktor Ribnjaka Siščani 1961 Jurica Bošnjak.

Najgore su pri tome nagle promjene koje negativno utječu na uzgoj.

-Problem je kada temperatura naglo s 35 padne na 27,28 jer su to dosta veliki šokovi tako da čak i kada zahladi treba nam nekoliko dana da ribu vratimo u normalu. To je živi organizam i kako takve promjene smetaju nama ljudima, tako smeta i ribama i sve to utječe na njihov biološki sustav – napominje Bošnjak.

Gubitke u proizvodnji zbrajaju i mljekari.

-Došlo je do pada sigurno 20 do 25 posto u količinama mlijeka, čak dolazi i do uginuća jer krave imaju visoku tjelesnu temperaturu, pa teže podnose visoke temperature – kaže nam Mile Špehar, mladi mljekar iz Narte koji u staji ima 35 muznih krava i u prosjeku dnevnu proizvodnju od 650 litara mlijeka.

 

Svom blagu pokušava pomoći ventilatorima i prskalicama, ali to nije dovoljno. Za najviših temperatura krave su jele i pedeset posto manje hrane i pile više vode. Zbog toga osim količine pada i kvaliteta mlijeka, a time i ionako preniska otkupna cijena.

-Kako malo jedu, a puno piju jako padne postotak masti i proteina u mlijeku, pogotovo masti. Zbog toga je ljeti otkupna cijena uvijek niža, uvijek je za nekoliko centi niža. Na to smo navikli i ne obraćamo pažnju na to – kaže Špehar, a srećom stanje se sada počinje vraćati u normalu jer dok proizvodnja padne vrlo brzo, za dan ili dva za povratak na uobičajene razine treba i više od tjedan dana.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.