[FOTO] Proslavljeno 100 godina bjelovarske kirurgije, odjela koji hrabro kreće u još uspješniju budućnost
Bjelovarska kirurgija proslavila je prvih sto godina svog djelovanja. Bila je to prilika da se u Kulturnom i multimedijskom centru, okupe sadašnji, ali i bivši kirurzi ovog odjela, a ovaj okrugli jubilej bjelovarskim liječnicima je čestitao i predsjednik Hrvatskog kirurškog društva Mario Zovak.
Kako se moglo čuti na jučerašnjoj svečanosti, ove godine se obilježava sto godina od useljenja u tada novu, a danas staru i bivšu zgradu kirurgije, jednu od najljepših bjelovarskih građevina. Ipak, počeci kirurgije u Bjelovaru seži i prije 1924. godine. Naime, Bjelovar je nekada bio austrougarsko vojno uporište, a samim osnutkom grada počela se razvijati i medicinska struka. Kirurška struka je uvijek pratila vojsku zbog ratova i ranjavanja pa je tako već šest godina nakon osnutka grada u gradu djelovao prvi kirurg. Sredinom 19. stoljeća napravljena je prva vojna bolnica u kojoj su djelovali kirurzi, internisti i ostale struke, no tada još nije postojala podjela struka na pojedine odjele.
Duga tradicija
– Kako su se medicina, znanost i društvo razvijali, na prelasku iz 19. u 20. stoljeće javila se potreba za razdvajanjem struka na neoperativne i operativne, a tada je odlučeno da se napravi posebna zgrada kirurgije u koju će se preseliti sve kirurške struke. Izgradnja te zgrade započela je 1913. godine, no prekinuta je zbog I. svjetskog rata. Ipak, dovršena je 1924. godine, a tada su se u nju uselile sve kirurške struke. U daljnjem razvoju, počele su se razdvajati određene specijalnosti. Prvo se odvojila ginekologija pa otorinolaringologija, a potom i urologija te ortopedija. Danas kirurgija djeluje kao zasebna djelatnost. Sada zapravo slavimo stotu godišnjicu od useljenja u staru zgradu. Igrom slučaja, 100 godina nakon toga Odjel za kirurgiju, ali i ostale kirurške struke, osim ginekologije, preselile su se u novu i modernu zgradu bjelovarske bolnice – istaknuo je doktor Damir Koprek, v.d. pročelnika Službe kirurških djelatnosti bjelovarske bolnice naglasivši kako se bjelovarska kirurgija zaista može pohvaliti jakim počecima. Tako je već 1913. godine upravo u Bjelovaru izvršena prva operacija želuca u ovom dijelu Europe. Ipak, I. Svjetski rad donio je i određenu stagnaciju, no nakon ratnih zbivanja uslijedilo je kirurški intenzivno razdoblje tijekom kojeg su se radile operacije žuči, hernija, različite operacije u abdomenu, operacije prijeloma…
Kirurgija danas
– Naravno, kroz vrijeme su sami zahvati postajali sve složeniji, no napredak medicine je jedan kontinuirani proces koji i danas traje. Nove metode se neprestano uvode, s njima rastu i mogućnosti medicine, a time se granaju uže specijalnosti. Sada imamo abdominalne kirurge, traumatologe, vaskularne kirurge jer je medicina danas postala toliko složena da jedan čovjek ne može sve to pokriti – kazao je doktor Koprek.
Inače, kirurgija bjelovarske bolnice danas ima 15 specijalista kirurgije, tri vanjska suradnika, 56 medicinskih sestara, jednog fizioterapeuta, a nedavno su se preselili u novu zgradu bjelovarske bolnice.
– Lani je na odjelu obavljeno 1406 operacija što je priličan broj. Posebno se veselimo mladim kolegama i zajedno idemo u budućnost. Danas imamo odjele abdominalne, vaskularne i opće kirurgije. Na abdominalnom dijelu našeg odjela izvodimo većinu abdominalnih operacija – od karcinoma želuca, debelog crijeva do operacija žuči i hernija. Traumatološki odjel rezerviran je za frakture, a upravo ondje odnedavno imamo i nove kolege. Sada radimo i proteze ramena, kao i sve prijelome. Na vaskularnom odjelu imamo tri vaskularna kirurga što je lijepi broj za opću bolnicu pa tako imamo priljev pacijenata i iz drugih županija – naglasila je doktorica Ivana Cindrić, voditeljica Odjela za abdominalnu kirurgiju podsjetivši sve okupljene kako je 1995. godine primarijus Davorin Diklić izveo prvu endoskopsku operaciju žuči što je zanimljivo jer je prva takva laparoskopska operacija u Hrvatskoj izvedena samo godinu dana ranije. Primarijus Branko Fila je 2010. godine operirao prvu rupturu aneurizme abdominalne aorte, a doktor Koprek je prvu karotidu operirao 2017. godine.
Planovi za budućnost
Danas bjelovarski kirurzi sve veći broj zahvata izvode u novoj i modernoj zgradi bjelovarske bolnice.
– Kao kirurg sam na to jako ponosna. Imamo novu opremu, imamo novu zgradu, ali imamo i mlade ljude koji nastavljaju tradiciju kirurgije u našoj bolnici. Vjerujem da će budućnost biti još bolja i još sjajnija. Svakako ćemo razvijati grane kirurgije koje već imamo. Što se tiče vaskularne kirurgije, planovi su nam vezani uz endo zahvate, odnosno ugradnju stentova u noge što je izuzetno značajno za naše pacijente koji gube ekstremitete čekajući takve zahvate u velikim klinikama. Za to ćemo u novoj bolnici opremati još jednu salu, a to će biti angiosala. Također, razvijat ćemo traumatologiju. Nedavno smo imali operacije ramena, a sad bismo željeli uvesti i operacije križnih ligamenata. Što se tiče abdominalne kirurgije, tu već imamo dugu tradiciju. Odnedavno imamo i plastičnog kirurga što je također lijepa vijest za naše pacijente. U svakom slučaju, cilj nam je napredovati. Prije svega, fokus je na ljudima, na liječnicima, a ako nam Ministarstvo odobri, plan je zapošljavati nove stručnjake jer nova zgrada i suvremena oprema nemaju smisla ako nemamo stručnjake – zaključila je ravnateljica Opće bolnice „Dr. Anđelko Višić” Bjelovar Sanela Grbaš Bratković.
Ovaj tekst je sufinanciran od strane Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.