Od sira, preko skupih traktora, pa do toga kako je vuk pojeo magare

BJELOVAR – Četiri dana, deset hektara, oko 400 izlagača iz desetak zemalja ključne su brojke 25. Proljetnog međunarodnog bjelovarskog sajma koji se na sajamskom prostoru Gudovac održava do nedjelje. Jedan od 400-tinjak izlagača je i Danijel Sinković iz Bedekovčine sa svojim malim carstvom buče u kojem su namazi, brašno, slane i slatke koštice i bučino ulje uključujući ono zlatno s Međunarodne izložbe u Bruxellesu. Kako do zlata u konkurenciji od više od tri tisuće uzoraka koliko ih je bilo?

-Tajna je u samom početku da se svaki segment kontrolira, kada sami radite svoju košticu i preradu to je jedina garancija da to bude ‘top’ – otkriva nam svoju tajnu Sinković.

Kvaliteta koja proizlazi iz njegovog rada kroz cijeli ciklus od polja do štanda je prepoznata i na tržištu, pa s plasmanom nema problema, a ni bjelovarska sajamska manifestacija mu nije strana.

-Ovo mi je deseta godina, ja sam zadovoljan, ne bih dolazio da nije dobro. Ove godine je i dan više, pa će i posla vjerojatno biti više – kaže Sinković.

Uz bučino ulje se odlično sljubljuje sir, a upravo njega na svom štandu prodaje Jelica Rajtar iz Gradeca Pavlovačkog kod Vrbovca. I ona potvrđuje da se domaći proizvodi traže, a Bjelovarski sajam nije iznimka.

-Bila sam i lani, bili smo jako zadovoljni prodajom, a ove godine ćemo vidjeti. Prodaja na placu je dosta dobra – kaže Rajtar.

 

Upravo na manifestacije se kod plasmana bazira Mirjana Mazuh iz koprivničko-križevačkog Ladislava Sokolovačkog koja zna i da se za uspjeh treba istaknuti različitošću, pa u širokom asortimanu mliječnih proizvoda ima i prgice s koprivom.

-Imamo prgicu jako ljutu, blago ljutu, neljutu i onu s dodatkom koprive. Tu prgicu radimo zbog koprivničkog Renesansnog festivala na kojem je kopriva bila glavna atrakcija. Zamolili su nas da napravimo nešto s koprivom, pa sam ja napravila sir s koprivom i on ide odlično – priča gospođa Mirjana.

Pažnju najviše plijene traktori i kombajni

Uz domaće proizvode malih poljoprivrednika pažnju plijene i veliki traktori i poljoprivredna mehanizacija. Što veća to više pogleda privlači.

-Kombajn i traktor od 300 konja, naravno najveći strojevi najviše privlače publiku jer ljudi doma imaju manje strojeve i oni su im normalni – kaže jedan od prodavača Nikola Štula.

Više se kupuju ipak oni srednji, a dugogodišnje izlagačko iskustvo pokazuje da prodaja ovisi o godišnjem dobu sajmovanja.

-Na proljetnom sajmu se po našim statistikama više gleda dok je veći postotak realizacije na jesenskom zato što je sada sjetva, poljoprivrednici imaju velike izdatke i naravno da prvo gledaju da se posije, a onda kasnije nakon žetve mogu planirati kupovinu – objašnjava Štula.

 

Poljoprivrednicima koji uoči sjetve i na njenom početku nestrpljivo gledaju račune iščekujući poticaje stiže vijest da njihova isplata napreduje.

-Isplata potpora je u tijeku i ide sukcesivno kao i prethodnih godina. Znamo da sada u novom Strateškom planu Zajedničke poljoprivredne politike imamo i kombinaciju pojedinih mjera i dodatne mjere koje se moraju kontrolirati od strane Agencije za plaćanja u poljoprivredi i nakon te kontrole ide isplata – kaže državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Tugomir Majdak.

Sajam kao mjesto edukacije

Uz izložbeno-prodajni dio, neizostavan dio proljetnog sajmovanja su i okrugli stolovi i edukacije, pa tako i onaj Hrvatske poljoprivredne komore o problemu predatora pod nazivom “Pojeo vuk magare”. Koliko vukova u Hrvatskoj ima nije poznato, ali poljoprivrednici čijim se grlima časte sigurni su da ih ima previše. Lani je zabilježeno 656 napada vuka na goveda, a stočare ljuti što se njihova muka ne doživljava.

-Čini mi se da se neke institucije na to oglušuju, čeka se da vuk pojede nečijeg kućnog ljubimca u Maksimiru, pa će to onda biti strašno – kaže predsjednik Saveza uzgajivača mesnih pasmina goveda Rodoljub Džakula koji je nezadovoljan i visinom odštete jer je on za tele primjerice dobio 46 eura.

Protive se metodama vješanja i trovanja vuka kojima se moglo svjedočiti, ali stanište vuka treba ograničiti, poručili su iz Gudovca.