Nacija smo koja voli jesti, ne voli vježbati, a ni Bilogorke i Bilogorci nisu iznimka

Kao nacija bujamo. Previše vremena provodimo pred ekranima s grickalicama i slatkim napicima, prečesto se hranimo iz pekare, imamo slatki zub, na našim se tanjurima često nađu krumpir, tjestenina i meso, a nedovoljno riba, voće i povrće i uz sve to nam u prosjeku kretanje nije milo. Sve to je došlo na naplatu. Studija objavljena u časopisu Lancet je pokazala da je u Hrvatskoj pretilo 28 posto žena i 35 posto muškaraca po čemu smo treći među zemljama srednje i jugoistočne Europe. Od nas su deblje jedino Rumunjska i Mađarska.

Posljedice debljine

Iako većina nas (barem u mlađim danima) prekomjerne težine postane svjesna tek kada se ne uspijemo uvući u konfekcijski broj za koji mislimo da nosimo, debljina nije samo estetski već i zdravstveni problem. Debljina je bolest koja se vodi pod šifrom E66, a uz to je i rizični faktor za brojne druge zdravstvene problem. Najčešće se u tom kontekstu spominju dijabetes i kardiovaskularne bolesti, ali one su tek kap u moru jer se debljina povezuje s više od 200 bolesti.

-S pretilošću se može povezati 13 karcinoma, potom psihološki poremećaji, reproduktivni poremećaji, sve je više problema s neplodnosti, a u zadnje vrijeme se sve više priča i o brojnim autoimunim bolestima koje su posljedica pretilosti – navodi bjelovarska dijabetologinja i endokrinologinja Maja Marušić Marić.

 

Višak kilograma se može izgubiti, debljina se može prevenirati zdravim životnim navikama, zdravom i raznolikom prehranom i kretanjem, ali o tome treba početi voditi računa već od ranih nogu.

-Loše navike se teško mijenjaju. Prevencija debljine počinje u ranom djetinjstvu pazeći što je djeci dostupno za prehranu jer jednom kada se ona naviknu na nešto što im je puno ‘finije’ od nečega što je zdravo teško ćemo te navike promijeniti – upozorava Marušić Marić.

Trećina osmogodišnjaka je pretila

Djeca su nezdrave navike već stekla. Istraživanje koje je predstavio Hrvatski zavod za javno zdravstvo pokazuje da tek 3,1 posto djece dnevno jede preporučenih pet obroka voća i povrća, a istovremeno ih zaslađene napitke najmanje četiri puta tjedno pije 26,4 posto. Gotovo 40 posto ih svakog dana pred ekranima provede najmanje dva sata. Više od 36 posto osmogodišnjaka je pretilo, problem je to koji je zastupljeniji kod dječaka, a najprisutniji u Panonskoj regiji. Takvi podaci nisu iznenadili kineziologa i predsjednika bjelovarske udruge Mali olimpijac Zorana Pajića. Djeca se danas nedovoljno kreću, a sportom bi se, kaže Pajić, trebala početi baviti od četvrte godine. Za početak bi to trebali biti bazični sportovi poput plivanja, gimnastike i atletike kako bi naučili osnovne strukture kretanja, ali najvažnije od svega je da sport shvate kao igru i zabavu i da se na njih ne stavlja pritisak očekivanja da moraju postati sljedeći Blanka Vlašić, Ivano Balić ili Luka Modrić.

-Mislim da je tu najveći problem u roditeljima koji imaju iskrivljenu sliku profesionalnog sporta. Nisu svjesni koliko je to odricanja, a većina profesionalni sport nažalost gleda kroz prizmu slave i novca, ali to u sportu nije tako. Sport bi za djecu prvenstveno trebao biti igra i zabava – ističe Pajić.

Kroz Malog olimpijca i Gimnastički klub u Bjelovaru prve sportske korake radi tristotinjak djece (u Malom olimpijcu je ostalo svega nekoliko mjesta), a ako žive u manjim sredinama i nemaju mogućnost trenirati u nekom klubu tada je, smatra taj bjelovarski kineziolog, bitno da ih roditelji ponukaju da se barem igraju vani i da im pri tome i sami budu primjer.

-Roditelji su ti koji moraju pokazati djeci kako provoditi vrijeme tako da bi trebali što više vremena provoditi s djecom bilo u šetnji, vožnji biciklima ili da samo uzmu loptu i loptaju se – savjetuje Pajić.

Akcijski plan prevencije debljine

Više kretanja bi svakako trebalo i odraslima pri čemu novac nije presudan.

-Najboljim se pokazalo hodanje kao aktivnost koja ne košta, za koju nam je potrebna samo udobna obuća i koja nam je uvijek dostupna i za koju ne trebamo rezervirati termin. Trebamo hodati, po mogućnosti malo brže hodati čime ćemo pokrenuti metabolizam – savjetuje doktorica Marušić Marić.

No i s hodanjem nas treba pogurati što je pokazala prijašnja aktivnost Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo “Hodanjem do zdravlja”.

-Ta je aktivnost podrazumijevala grupna hodanja uz stručnog voditelja kojem je zadatak bio motivirati sudionike. Hodalo se na uređenoj stazi, u Bjelovaru je to bilo na Boriku svake subote, a pojavljivalo se do 10 do 50 ljudi, nije bilo velikog interesa za to – iskren je ravnatelj Zavoda za javno zdravstvo Bjelovar Vedran Trupac.

 

To se promijeniti želi Akcijskim planom protiv debljine koji na nacionalnoj razini predviđa otvaranje savjetovališta za prevenciju debljine, prehrambene smjernice od vrtića do radnog mjesta, uvođenje kriterija za hranu u automatima kao i motiviranje ljudi da što više hodaju i voze bicikle sve kako bi preokrenuli trend i predviđanja koja pokazuju da će ne učinimo li nešto do 2030. hrvatski osmogodišnjaci biti među najdebljima u Europi, milijun svih građanki i građana Hrvatske će biti pretilo, a ekonomski utjecaj debljine će samo u Hrvatskoj iznositi dvije i pol milijarde dolara.