Hrebak: Ne prijete nam ni potresi, ni poplave. Od bušotine u Korenovu koristi će imati svi Bjelovarčani!

Potresi, odroni, nestašica i poskupljenje vode… Takve i slične katastrofe Bjelovaru i Bjelovarčanima ovih dana prognoziraju samoprozvani stručnjaci za geotermalnu energiju na društvenim mrežama. Pojedinci koji do otvaranja priče o geotermalnim potencijalima u Velikom Korenovu vjerojatno uopće nisu pročitali niti jedan članak na tu temu, danas na Facebooku i sličnim platformama pokušavaju dovesti u pitanje projekt vrijedan 4,4 milijuna eura iza kojeg stoji – struka, upozorava bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak.

-Pojavom društvenih mreža svi kao da su postali doktori znanosti za različita područja pa tako, kako vidimo ovih dana, i za geotermalnu energiju. Nije me toliko šokirala činjenica da građani stvarno ne znaju puno o ovoj temi, koliko to što, unatoč neznanju, komentiraju kao da su stručnjaci – iznenađen je Hrebak.

Dodaje kako priča s geotermalnom bušotinom u Velikom Korenovu ima čvrstu znanstvenu podlogu od samoga početka, riječ je o projektu na kojem rade znanstvenici Instituta „Hrvoje Požar” i drugi stručnjaci. Ozbiljnost pripreme i provedbe projekta potvrđuju i najnoviji rezultati istraživanja i ispitivanja vode koja je nedavno potekla iz bušotine.

Odlični rezultati ispitivanja

-Testiranja su gotova i ona su pokazala temperaturu vode od 83 stupnja u ležištu te protočnost od 30 litara u sekundi. To je puno bolje nego što smo očekivali jer je prema prvim predviđanjima temperatura vode trebala iznositi između 65 i 70 stupnjeva, a očekivana protočnost bila je 15 do 20 litara u sekundi. Što se tiče temperature vode na izvoru, ona se još ne može s preciznošću izračunati, to ćemo moći kad će se crpiti veće količine, no iskustva s drugih bušotina pokazuju kako je ona u pravilu pet do šest stupnjeva niža nego u ležištu – kaže Hrebak, dodajući kako su i preliminarni rezultati analize vode iznad svih očekivanja.

-Voda je dobre kvalitete, a za dodatnu analizu uzorke su uzeli djelatnici Škole narodnog zdravlja „Andrija Štampar”. Sve detalje trebali bismo znati kroz dva do tri tjedna, no za sada voda ne odstupa od normalnog – kaže Hrebak.

Sve je to, dodaje, idealno i u skladu s planovima za iskorištenje bušotine. Iz nje bi se trebali grijati staklenici u budućoj poslovnoj zoni Korenovo, toplice, prostor Bjelovarskog sajma, javne ustanove…

Nerazumijevanje dijela građana

-Kad se govori o tome za što će se koristiti bušotina, građani također pokazuju nerazumijevanje. Čitam kako se na društvenim mrežama pitaju što oni imaju od toga kad njihova kućanstva neće biti priključena na toplovod. Možda zaista neće, barem ne odmah, ali činjenica da ćemo jeftinije grijati naše javne ustanove podrazumijeva uštedu za sve građane i mogućnost da više novca ulažemo u realizaciju drugih projekata, poput izgradnje škola i vrtića. Osim toga, imati vlastiti izvor energije i mogućnost da sami njime raspolažemo i određujemo mu cijenu, umjesto da ovisimo o ruskom ili nekom drugom plinu u ova nesigurna vremena, neprocjenjivo je – smatra bjelovarski gradonačelnik.

Upravo zbog toga u skoroj budućnosti u planu je bušenje još minimalno dvije bušotine.

-U idućih nekoliko mjeseci krećemo s projektiranjem dvije nove bušotine, jedna će biti na Levijevom brijegu, a druga kod gradskog stadiona. Stručnjaci koji rade na ovom projektu optimistični su i vjeruju kako će rezultati biti sličnima onima u Korenovu – kaže Hrebak, dodajući kako će većina strahova zbog ovih investicija koje građani ovih dana dijele na društvenim mrežama potpuno neopravdana.

-Čitao sam, među ostalim, kako se neki boje da ćemo zbog ovoga ostati bez vode. Kao prvo, pitku vodu ionako crpimo iz Podravine i dovodimo je u Bjelovar preko čitave Bilogore. Što se tiče tople vode, kojom smo očito blagoslovljeni, ni tu nema straha. Jedan profesor koji radi na bušotini je to sjajno ilustrirao. Rekao je kako je najbolje zamisliti da Bjelovar leži na ogromnom balonu punom tople vode, a naša bušotina u velikom Korenovu je tek maleni komarac na tom balonu – tumači Hrebak.

Mnogi su, kaže, pogrešno interpretirali i njegove usporedbe Bjelovara i Islanda.

-Kad govorim o tome, ne mislim da će u Bjelovaru odjednom niknuti vulkani, već samo da imamo priliku koristiti energiju koju nam omogućava topla voda, baš kao što to čine na Islandu. Besmislica je i tvrditi da ćemo zbog bušenja izazvati potrese. Naša bušotina u Korenovu duboka je 1200 metara, dok po čitavoj Bilogori imamo INA-ine bušotine duboke i do 4000 metara. Pa nisu izazvale ni potrese, ni poplave, ni bilo kakvu drugu nepogodu – kaže Hrebak.

Kruške i jabuke

Osvrnuo se i na česte usporedbe korenovske i bušotine u Cigleni.

-To je kao da uspoređujete kruške i jabuke. Razlika je u dubini bušenja, kompliciranosti projekta i drugim parametrima. Mi smo bušili na 800 do 1200 metara, a Ciglena se bušila na 2,7 kilometara. Tamo je temperatura 174 stupnja, a kod nas 83 u ležištu. Investicija u Cigleni je bila vrijedna 50 milijuna, sad bi bila i 70, dok je bjelovarska oko 5 milijuna eura. Što se dublje buši, to je otpor tvrđi, ondje su bušili vapnenac, a mi pjeskovito tlo. Mi nismo dublje ni željeli bušiti ni dobiti veću temperaturu jer je takva voda daleko agresivnija i ne može se puštati u okoliš – kaže Hrebak.

Za investicije poput one u Cigleni Grad, na kraju, ni nema dovoljno sredstava, a takvi komercijalni projekti mu i nisu u fokusu.

-Mi smo išli na javni projekt, od kojeg će svi imati koristi. Želimo grijati institucije, škole, vrtiće i na taj način učiniti javnu uslugu efikasnijom – kaže Hrebak.

Dodaje kako mu je jasno da bušotinu u Korenovu i sve potencijalne buduće mnogi vide kao isključivo politički projekt.

-To nije točno, ovo je projekt iza kojeg stoji struka koja je već jako dugo upoznata upoznata s geotermalnim potencijalima na našem području. No, do sada nije bilo političke volje da se oni istraže i da se počnu iskorištavati. Bio je ovo određeni rizik, no bili smo spremni na njega kako bismo osigurali nešto za svoje građane, posebice kad u obzirom uzmemo i preporuke Europske komisije o smanjenju grijanja na plin, koje bi trebalo nestati do 2040. godine. Dugoročno, donijeli smo jako dobru odluku, nimalo ne sumnjam u to – zaključuje Hrebak.

Uz malo edukacije, putem medija i javnih tribina kakve su se već počele održavati u Bjelovaru, to će, vjeruje gradonačelnik Bjelovara, s vremenom shvatiti i njegovi sugrađani.