Umjesto meda, podvaljuju nam sirupe od pšenice i riže. Može li EU tome stati na kraj?

U Hrvatskoj se ovisno o sezoni proizvede od pet tisuća do deset tisuća tona meda. Istovremeno, 2022. je uvezeno tri tisuće tona najviše iz Španjolske, Njemačke i Poljske, a pčelari sumnjaju da je zapravo riječ o medu iz Kine koji je u tim zemljama prerađen. Zašto negodovanje zbog uvoza meda iz Kine? Zbog sumnje na patvorenje. Istraživanje provedeno u 20 EU zemalja je pokazalo da je 46 posto uvezenog meda najvjerojatnije patvoreno, u njemu su otkriveni sirupi od riže, pšenice, šećerne repe, a najveći dio je uvezen upravo iz Kine i Turske. Patvorenje je pri tome sve sofisticiranije i sve ga je teže otkriti čak i laboratorijskom analizom.

-Kada vi u domaći, hrvatski med utrpate 40 posto mješavine s patvorenim medom, šećernom otopinom u laboratoriju, tako nam kažu, jako teško mogu prepoznati je li to patvorina ili nije jer je med preuzeo osobine pravog meda, peludna zrnca i ostala svojstva, patvorina je prikrivena pravim medom – tumači predsjednik Hrvatskog pčelarskog saveza Dražen Kocet.

Lokalni pčelari se pak žale da se prodaju.

-Kada u trgovinama stavljaju med na akcije naravno da ljudi probaju, ali ljudi se većinom vraćaju kada prepoznaju pravu kvalitetu i pravi med, ipak je to razlika, ali naravno da nam smeta – kaže daruvarska pčelarka Jana Veltruski.

 

Patvorine ruše cijenu

I dok pčelari koji prodaju na kućnom pragu svoj med i uspiju prodati, oni s većim količinama muku muče i na zalihama još imaju med iz 2022., a to je, uvjereni su, izravna posljedica nelojalne, patvorene konkurencije.

-Mi i ovo malo meda što skupimo uslijed ovih promijenjenih klimatskih prilika unazad deset godina teško plasiramo na tržište – ljuti se Kocet.

I to zbog cijene. Patvoreni je, pogađate, znatno jeftiniji.

-Taj med stoji i do četiri eura po teglici dok ga mi prodajemo od osam nadalje, ovisno o sorti i vrsti meda – jasan je predsjednik Pčelarske udruge Bagrem Daruvar Zmagoslav Koudela.

Pčelari zbog cijene sumnjaju da je riječ o patvorinama. Patvoreni med se naime u veleprodaji trži za oko euro i pol, a po toj cijeni pčelari med ne mogu ni proizvesti, a kako je patvorine teško detektirati računica je jasna. Upravo je računica, odnosno cijena mnogima zbog niskog životnog standarda i jedini kriterij kupovine, kako ostalih proizvoda tako i meda.

 

-Netko ne pita za cijenu, kaže što hoće i uzme, kupci koji su zadovoljni uzmu ako im je nekada možda i skupo, ali im je važno da su zadovoljni, a nekima bi bilo skupo koliko god da kažete – pomireno kaže bjelovarski pčelar Zoran Milovac.

Kako prepoznati pravi med?

No, svi bi za svoj novac trebali dobiti med, a ne nešto što se samo tako deklarira. Pitanje je kako uopće možemo znati kupujemo li med ili lažnjak?

-Zračna kugla, kada se teglica okrene i kada se vidi zračna kugla to je dobar med, a med kada se nakapa na ubrus on ga ne promoči – otkriva nam nekoliko trikova Koudela koji uspješno pčelari još od 1988.

Međutim, pitanje je koliko su i takve metode pouzdane i provedive. Patvoreni med se i laboratorijskom analizom teško detektira, mirisom, izgledom i okusom je blizu originalu i rijetko tko će dobru patvorinu prepoznati.

EU Direktiva o medu

Europska unija tome želi stati na kraj zbog čega je donijela Direktivu o medu prema kojoj će na svakoj teglici meda ubuduće morati pisati iz kojih sve zemalja med stiže. Zahtjev da se navode i postoci ne može biti ispunjen jer je teško nakon miješanja znati koliki postotak meda je primjerice iz Hrvatske, koliki iz Slovenije, a koliki iz Hondurasa i Kine. No, znat će se barem ono osnovno – odakle sve je. Što od toga očekuju domaći pčelari? I puno i ništa, kažu nam. Hrvatska naime takvo označavanje ima od 2019., a pčelari unatoč velikim očekivanjima i nadama nisu primijetili znatne pomake, pa ni od europske razine ne očekuje ništa spektakularno.

-Apsolutno se slažem da će to biti jedna bitna, značajna promjena no skeptik sam prema toj priči jer mi u Hrvatskoj nemamo jasan rezultat i boljitak u prodaji meda nakon te naše odluke i toga što mi već pet godina radimo ono što će Europska unija raditi sutra – oprezan je čelni čovjek Hrvatskog pčelarskog saveza.

 

Ono što pčelari traže je zabrana miješanja meda jer se time patvorine prikrivaju pravim medom. No, nastave li patvorine s tržišta istiskivati pravi med, pčelari će izgubiti ekonomsku računicu, odustati od pčelarenja, a time će na gubitku biti cijela poljoprivreda.

-Divlje oprašivače smo manje, više uništili sa sredstvima za zaštitu bilja, ostala nam je još samo medonosna pčela o kojoj pčelari brinu, čuvaju ju i paze – ističe Kocet.

Crne prognoze govore da bi ne stane li se na kraj patvorinama do 2030. trećina europskih pčelara moglo košnicama reći zbogom, a izgubljeno će biti pet milijuna pčelinjih zajednica. Pčelari stoga apeliraju da med kupujemo od domaćih pčelara, ako ne znamo lokalnog pčelara da tada posegnemo za nacionalnom staklenkom i oznakom Med s hrvatskih pčelinjaka jer je to provjereno domaći, kvalitetan med.