Rak vrata maternice može biti dio prošlosti. Ginekologinja Modrić Nikolić otkriva kako ga spriječiti

300. Toliko žena u Hrvatskoj godišnje oboli od raka vrata maternice. Svaka druga oboljela žena od ove zloćudne bolesti premine. Ono što posebno zabrinjava je podatak da se ova vrsta karcinoma javlja kod mladih žena – već iznad 30. godine života, a najčešći je kod žena u dobi od 35 do 55 godina. Dobra vijest je da danas postoji lijek.
– Znanstvenici desetljećima pokušavaju naći lijek protiv raka, a kao što znamo, veliki novčani i ljudski resursi se troše kako bi se došlo do tog cilja. Upravo zato me neizmjerno veseli što danas imamo lijek protiv raka vrata maternice. To je cjepivo protiv HPV virusa. Naime, u gotovo 100 posto slučajeva, odnosno kod 99,7 posto žena, dokazana je infekcija HPV-om kod karcinoma vrata maternice. Pravovremenim cijepljenjem mi njega možemo eradicirati. Kada bi se to dogodilo više se ne bismo bavili njegovim liječenjem, već bi o njemu pričali kao o bolesti iz prošlosti. Upravo zato mi je krivo što i danas postoji skepticizam oko cijepljenja protiv HPV-a – ističe ginekologinja Željka Modrić-Nikolić s Odjela za ginekologiju bjelovarske bolnice u čijem je fokusu ginekološka onkologija.

Skepsa roditelja

Cijepljenje protiv HPV-a u Hrvatskoj je dobrovoljno, a namijenjeno je učenicama, ali i učenicima osmih razreda. Uvedeno je 2016. godine, a kroz godine sve se veći postotak roditelja odlučuje cijepiti svoju djecu. Ipak, i dalje je dio njih skeptičan, a doktorica Modrić-Nikolić naglašava kako razloga za strah nema.
– Roditelji se ne trebaju bojati tog cjepiva. Njime se, naravno, ne promovira neodgovorno spolno ponašanje, nego ljudi trebaju prihvatiti činjenicu da im se nudi lijek za bolest od koje bi njihovo dijete moglo oboljeti. Pri tome ne mislim samo na djevojčice, već su i dječaci obuhvaćeni ovim cjepivom, a djecu je potrebno procijepiti prije nego što dođe do zaraze. Ovo cjepivo je u kalendaru cijepljenja, dobrovoljno je i besplatno, a iako je namijenjeno učenicama osmih razreda, cijepiti se mogu djeca od devete godine pa sve do mladih prije navršene 25. godine, no maloljetnici na cijepljenje trebaju doći u pratnji roditelja – istaknula je ginekologinja dodajući i kako se na području Bjelovarsko-bilogorske županije cijepljenje odvija svake treće subote u bjelovarskoj Ispostavi Zavoda za javno zdravstvo.

Važnost Papa testa

Cijepljenje je prvi korak u sprječavanju karcinoma, a druga stepenica je nacionalni probir koji obuhvaća žene od 25. do 64. godine života. Ženama u toj dobi se svake tri godine šalju pozivi da obave ginekološki pregled i Papa test. No 2020. godine je započela velika organizacija Nacionalnog programa vezanog uz karcinom vrata maternice kako bi se dodatno naglasila uloga HPV-a za razvoj karcinoma vrata maternice.
– Upravo se zato, osim Papa testa, ženama starijim od 30 godina uvodi i HPV testiranje. U slučajevima gdje bi se ovom vrstom testiranja izolirali visokorizični tipovi HPV-a, žene bi se uputile na dodatne dijagnostičke neinvazivne zahvate kao što je kolposkopija kako bi se maligne lezije što prije mogle tretirati te kako se u konačnici ne bi razvio karcinom – pojašnjava naša sugovornica dodajući kako se kolposkopija provodi i na bjelovarskoj ginekologiji.

Što je kolposkopija?

– To je neinvazivna dijagnostička metoda koja se provodi na temelju abnormalnog nalaza papa testa. Posebnim instrumentom koji se zove kolposkop pod posebnim povećanjima i uz pomoć premazivanja s posebnim otopinama liječnik može uočiti promjene na epitelu koje mogu pobuditi sumnju da je HPV napravio promjenu. Liječnik uzme uzorak i u suradnji s patologom dođe do dijagnoze na temelju koje kreće liječenje kako se karcinom ne bi ni razvio – napominje doktorica Modrić Nikolić otkrivajući kako od trenutka infekcije do razvoja promjene koje liječnici mogu detektirati papa testom ili kolposkopijom može proći između 5 do 10 godina, a do razvoja karcinoma 10 do 15 godina. Upravo je to vrijeme tijekom kojeg žena treba reagirati kako i njezino ime ne bi bilo na popisu 300 žena s početka ovog članka.

Ovaj tekst je sufinanciran od strane Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.