Što lokalni političari misle o povratku uvođenja vojnog roka…

Posljednjih nekoliko dana jedna od glavnih tema u javnosti jest mogućnost ponovnog uvođenja služenja vojnog roka. Mišljenja među građanima su podijeljena, a mi smo provjerili kakav stav o tome imaju lokalni političari.

Bjelovarsko-bilogorski župan Marko Marušić smatra kako je vraćanje, odnosno služenje vojnog roka preozbiljna tema koja zahtijeva operativno, financijski, infrastrukturno i politički konsenzus.
-Vojni rok u Hrvatskoj zamrznut 2008. i nakon toliko godina to nije pitanje na koje se odgovor može izvući iz rukava. Kad se usuglasi najbolji način na koji bi se vratio vojni rok, ili vojna izobrazba, javnosti će se to priopćiti. Svi imaju svoje zamisli kako će to izgledati, ali će na kraju struka reći kako će se to izvesti – kaže župan Marušić.
Dodaje kako su sigurnosne okolnosti u svijetu, u Europi pa i u našem susjedstvu takve da svaka ozbiljna država i društvo vodi računa o onome što nam se zbiva u okruženju.

I liberal za obuku

-Ministarstvo obrane, Hrvatska vojska, stalno potiče i radi informativne kampanje kako bi zainteresiralo mlade da izaberu vojni poziv za karijeru. U okolnostima takvih sigurnosnih ugroza, MORH će pripremiti sveobuhvatno rješenje – smatra Marušić.

I bjelovarski gradonačelnik Dario Hrebak smatra kako je uvođenje nekog oblika vojne obuke potrebno.

-Čini mi se kako je prijedlog ministra obrane Ivana Anušića i kraćoj obuci realan, s obzirom na okolnosti u svijetu i stalno zveckanje oružjem, dobro bi bilo da građani imaju određena vojna znanja i vještine. Iako sam liberal, i sam sam odslužio vojni rok i mogu reći kako je to iskustvo koje mi je kasnije koristilo u životu – kaže Hrebak.

Slično razmišlja i zamjenik predsjednika DHSS-a i načelnik Općine Hercegovac Boro Bašljan.

-Bio sam u Hrvatskoj vojsci, pješak strijelac, i naučio dosta toga sto se ne može naučiti nigdje drugdje. Nisam protiv povratka vojnog roka i smatram da je 2 mjeseca temeljne i 2 mjeseca specijalističke obuke dovoljno za vojne osnove koje se kasnije mogu brzo obnoviti ili nadograditi. Sve manje od toga mislim da nije obuka nego tečaj – kaže Bašljan.

Šef županijskog SDP-a Igor Jareš kaže kako je riječ o vrlo osjetljivoj temi o kojoj bi se, smatra on, trebali očitovati svi punoljetni građani Hrvatske.

-Osobno nisam služio vojni rok jer je ukinut 2008., Godinu kasnije Hrvatska je postala punopravna članica NATO-a, a i zbog same geopolitičke sigurnosti u svijetu i regiji za vojnim rokom više nije bilo potrebe. Očito je da su se okolnosti u međuvremenu promijenile te treba ponuditi određena rješenja kako bi se povećala sigurnost građana RH. Hrvatska mora imati funkcionalnu obrambenu vojsku. Ukoliko je trenutno stanje nezadovoljavajuće u vidu brojnosti operativnih snaga, jasno da se na neki način mora reagirati – smatra Jareš.

U vojsku ne, ali u lov da

Županijska vijećnica Domovinskog pokreta Dubravka Dragašević zalaže se za uvođenje vojnog roka od minimalno šest mjeseci.

-U svijetu se vode mnogi ratovi, a to što smo u NATO savezu ne znači da obranu svoje države trebamo dati u ruke nekom drugom. Pomoć uvijek može zakasniti a suradnja iz nekog razloga i otkazati. Naše okruženje postaje sve nemirnije, a Hrvatska u slučaju rata nema niti dovoljno vojske niti naoružanja i opreme, u sve se premalo ulaže. To nas kao državu i društvo čini ranjivima – kaže Dragašević.

Potencijalni civilni vojni rok, smatra Dragašević, treba postrožiti i produžiti barem duplo od redovnog kako bi postao nezanimljiv. Tvrdi i kako je upoznata sa situacijama u kojima su pojedinci koristili priziv savjesti zbog nošenja oružja, a nakon toga se bez problema učlanili u lovački savez i nosili vatreno oružje.
-Zamislite da se 1991. RH branila sa ovoliko vojske koliko ima sada. Sada nemate koga niti mobilizirati jer oni koji nešto znaju o oružju danas su ljudi od minimalno pedesetak godina ,velika većina ranjenih. I ono što me žalosti je da mladi ljudi ne znaju koristiti čekić ni vatrogasni aparat, a kamoli obraniti goli život – kaže Dragašević.