Sve više građana boluje od Božićne tuge, kako je izbjeći?

Piše: Iva Manestar, dr. med., spec. psihijatrije, subspec. socijalne psihijatrije

Zima je period godine kada dani postaju sve kraći, a noći sve duže. Vrijeme je obično mračno i tmurno. U tom periodu mnoge osobe narušenog mentalnog zdravlja zapadaju u depresivna stanja koja se očituje sniženim raspoloženjem, smanjenom aktivnošću, letargijom, potišteni su, povlače se iz socijalnih kontakata, smanjuje im se životna motivacija i volja. Manje su učinkoviti u svakodnevnim aktivnostima.

U zimskim mjesecima dosta je česta i blaga forma depresije, tzv. blagdanska i postblagdanska depresija. Poznata je i kao Božićna tuga – kada je kod nekih ljudi emocionalno stanje (unutarnja praznina, tuga i usamljenost) u raskoraku sa okolnom atmosferom – radovanje drugih ljudi i blagdansko raspoloženje. Često pogađa osobe koje su usamljene, osobe koje nemaju bliskih prijatelja i članova obitelji te osobe koje su pretrpjele emocionalne gubitke. Obično je kratkotrajna i traje nekoliko dana prije, tijekom i nakon blagdana.

Na ovaj oblik depresije, u današnje vrijeme, utječe i cjelokupno društvo te životni stilovi većine ljudi koji dovode do emocionalne otuđenosti. Nameću se nerealne i idealistične slike složne obitelji u kojima se inzistira na sreći, “nametnutoj” radosti i slavljeničkom raspoloženju. Većina teži materijalnom izobilju, neograničenoj osobnoj slobodi, a cilj života je zadovoljavanje bilo koje želje. Sreća se pokušava kupovati, a gube se istinske ljudske vrijednosti.

Ulaganjem u proširenje kapaciteta za brigu o sebi, u izgradnju odnosa povjerenja i poštovanja unutar obitelji, s bliskim ljudima i širom socijalnom okolinom te poticanje puta empatije svakako ćemo poboljšati kvalitetu života i umanjiti osjećaj emocionalne usamljenosti i otuđenosti.