Ovo su događaji koji su obilježili 2023. godinu u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji

Ulaganja na zemlji, iznad i ispod zemlje, veliko preuzimanje trgovačkog lanca, izmjene porezne politike i obnova zgrada oštećenih u potresu događaji su koji su obilježili ovu godinu u našoj županiji.

1. Obnova zgrada oštećenih u potresu

Iako je broj građevinskih dizalica u Bjelovaru posljednjih godina natprosječno velik zbog stanogradnje, pet projekata koje je gradska uprava dobila temeljem oštećenja zgrada u potresu u Zagrebu i na Banovini svakako se mogu staviti uz bok ulagačima u privatnom sektoru.

Sokolana, mala knjižnica na kraju korza, zgrada Vodotehne, budućeg studentskog doma i takozvana Petnaestica o državnom trošku prošle su konstrukcijsku obnovu, a iduće godine čeka ih i ona cjelovita. Što to znači?

Prvo su ih građevinci iznutra pripremili i za mnogo jače potrese od ovog nedavnog, a nakon toga obnovit će ih i izvana, pa će zgradama mahom građenima na prijelazu između 19. i 20. stoljeća udahnuti život za sljedećih stotinu godina.

Cjelokupna investicija teška je oko 40 milijuna eura, a to je iznos koji nadmašuje i izgradnju nove bolnice, tako da je riječ o ogromnom investicijskom ciklusu koji je pokrenula država putem EU fondova, a Bjelovar ga je objeručke iskoristio.

 

2. Geotermalna bušotina u Velikom Korenovu

Do kraja ove godine trebalo bi biti pripremljeno postolje za postavljanje bušilice koja će se na dubini od oko 1.500 metara pronaći izvor vode s temperaturom od 70 stupnjeva Celziusa. Grad Bjelovar najdalje je u Hrvatskoj otišao s eksploatacijom geotermalnih izvora, a geotermalna energija iz bušotine u Velikom Korenovu trebala bi grijati poslovnu zonu veličine 80 hektara u tom prigradskom naselju, ali i Bjelovarski sajam te buduće Terme Bjelovar. Projekt je u ovoj fazi vrijedan 3,5 milijuna eura, a sudjelovanje Grada Bjelovara će biti otprilike 30 posto ili manje zahvaljujući velikom ulaganju Norveške, Lihtenštajna i Islanda, kao i EU fondova.

Prema najavama gradonačelnika Darija Hrebaka, riječ je o prvoj od pet bušotina na području Bjelovara koje će, među ostalim, u budućnosti poslužiti i za „district heating”, grijanje na daljinu.

 

3. Otkriće plina u Grubišnom Polju

Grubišno Polje već odavno planira postati „baterija Hrvatske”, dakle grad koji će biti samodostatan po pitanju energije, a u tu viziju svakako se dobro uklapa i nedavni Inin pronalazak izdašnih zaliha plina u istražnoj bušotini u tom gradiću.

Ispitivanjem je potvrđena komercijalna proizvodnost bušotine i odlična ležišna svojstva te je tijekom testiranja ostvaren maksimalni dotok od oko 145.000 m³ na dan, što u ovom trenutku predstavlja nešto više od sedam posto ukupne dnevne Inine proizvodnje plina, javili su iz Ine.

Ne treba zaboraviti niti da se u Grubišnom Polju gradi vršno podzemno skladište plina, ali i da je tamo jedna od najvećih bioelektrana u Hrvatskoj.

 

4. Studenac preuzeo Špar

Studenac je 3. kolovoza preuzeo hrvatski maloprodajni lanac široke potrošnje Špar Trgovina, koji na području Bjelovarsko-Bilogorske, Koprivničko-Križevačke te Zagrebačke županije broji ukupno 40 prodavaonica. Zahvaljujući ovoj akviziciji, Studenac je pojačao svoju prisutnost u kontinentalnoj Hrvatskoj omogućavajući kupcima bržu i praktičniju svakodnevnu kupnju uz bogatu ponudu i dobrosusjedsku atmosferu, a trgovine Špara nastavile su raditi pod novim imenom.

Svoje poslovanje i razvoj Špar Trgovina će nastaviti u okviru Studenca koji kontinuirano raste i ulaže u razvoj nacionalnog lanca dućana susjeda.

„Pridruživanje Studenac grupi sigurno će donijeti novi pristup u poslovanju te osigurati kontinuiran rast, kao i daljnje jačanje tržišne pozicije poduzeća”, kazali su sada već bivši vlasnici Rajka i Zlatko Navojec.

 

5. Nastavak izgradnje brze ceste prema Bjelovaru, ali i ostatku BBŽ

Rok za dovršetak izgradnje brze ceste Zagreb – Bjelovar ističe u siječnju 2026. godine i ako se do tada ne dogodi neka nova svjetska kriza, Bjelovarčani bi trebali riješiti sve svoje prometne muke s povezanošću s glavnim gradom Hrvatske. Podsjetimo, nakon dosta duge pauze, tvrtka Kamgrad koja je posao dobila na javnom natječaju i Hrvatske ceste kao investitor uspjeli su postići dogovor koji je bio neophodan zbog poskupljenja materijala i usluga uslijed nezapamćeno visokih stopa inflacije. Rok za izvođenje radova iznosi 30 mjeseci od ulaska izvođača radova u posao, a Kamgrad je uveden u posao 1. srpnja ove godine. Stoga, lako je izračunati da bi svečano otvorenje brze ceste trebalo biti upriličeno najkasnije u siječnju 2026. godine. Valja napomenuti i da će brza cesta biti dvotračna, a ne četverotračna, no jednako tako treba reći i da se zemljište otkupljivalo, a trasa projektirala za četiri traka, po dva u svakom smjeru, ali i da prema sadašnjim podacima o prosječnom broju vozila ekonomski nije opravdano da do Bjelovara vodi brza cesta.

Drugim riječima, puni profil brze ceste do Bjelovara će stići kada se ostvare tri uvjeta – kada će promet biti dovoljno velik da investicija bude opravdana, kada će Hrvatske ceste imati dovoljno novca za nastavak radova i posljednje, ali ne manje važno, kada će Bjelovar imati političku snagu izlobirati to ulaganje. Usto, važno je napomenuti i da brza cesta ne staje u Bjelovaru, nego nastavlja kroz Bjelovarsko-bilogorsku županiju prema Virovitici, a onda i prema Terezinu Polju, odnosno granici s Mađarskom. Ta bi trasa, prema trenutnim procjenama, trebala biti dovršena do 2027. godine.

 

6. Veliko iščekivanje – hoćemo li ikada uskočiti u bjelovarske toplice?

Dok Bjelovar i Daruvar s velikim nestrpljenjem čekaju hoće li njihovi projekti upasti u NPOO, što bi omogućilo izgradnji toplica u bilogorskoj metropoli, ali i proširenje najvećeg županijskog turističkog blaga, Ministarstvo turizma odlučilo je s dodatnih 60 milijuna eura „podebljati” sufinanciranje projekata među za koje konkuriraju Terme Bjelovar i Daruvarske toplice. Naime, iz prijedloga državnog proračuna za 2024. godinu vidljivo je da je razvoj posebnih oblika turizma uz postojećih 61,7 milijuna eura planira dodati još toliko.

Drugim riječima, Terme Bjelovar i Daruvarske toplice sada imaju dvostruko više šanse dobiti bespovratne milijune, s obzirom da je ukupni iznos povećan sa 61,7 na više od 120 milijuna eura.

„Nacionalnim planom oporavka i otpornosti predviđena su ulaganja u razvoj javne turističke infrastrukture lječilišnog turizma u ukupnom iznosu od 61,7 mil eura. Na javni poziv prijavilo se ukupno 17 projekata koji potražnju 193,2 mil eura potpora za provedbu projekata. Povećanjem limita osigurati će se mogućnost provedbe većeg broja projekata koji će zadovoljiti sve uvjete prihvatljivosti iz javnog poziva NPOO što između ostalog podrazumijeva da imaju svu potrebnu dokumentaciju za početak realizacije investicija te izrađene studije opravdanost ulaganja”, stoji u obrazloženju Ministarstva turizma. Dodatnih 61,5 milijun eura raspoređen je na način da će se iduće tri godine izdvajati po 20,5 milijuna eura godišnje.

Kada se sve zbroji, broj prijavljenih projekata bio je trostruko veći od do sada planiranih bespovratnih sredstava, s obzirom da je prijavljeno ukupno 193,2 milijuna eura projekata, a planirano je 61,7 milijun eura. Sada kada je dodano još 61,5 milijuna eura, šanse su puno veće, pogotovo s obzirom da bi se moglo dogoditi da neki od projekata ne ispunjavaju sve potrebne uvjete.

Kada su u pitanju Terme Bjelovar, direktor te gradske tvrtke Zvonimir Žarec kazao je da je prema nekim informacijama prijava te tvrtke spada u rang najbolje pripremljenih. No, valja istaknuti da se bjelovarske toplice, čak i da tvrtka Terme Bjelovar dobije najviši mogući bespovratni iznos, vrlo vjerojatno neće moći izgraditi bez dodatnog kreditnog zaduženja.

 

7. Veće plaće svima, a ne samo njima

U novom krugu porezne reforme Vlada RH potrudila se hrvatskim građanima, pogotovo onima s manjim primanje, ostaviti više. Ukidanjem prireza, ali i prebacivanjem dijela troškova zdravstvenog osiguranja na svoja pleća, država je omogućila da plaće sljedeće godine rastu svima, a ne samo njima.

Svim gradovima i općinama ukida se prirez, a oni zauzvrat imaju mogućnost povećati, zadržati ili smanjiti postojeće stope poreza na dohodak. Bjelovar, u kojemu se i inače ne plaća prirez, odlučio je dodatno smanjiti stope poreza na dohodak na 18, odnosno 28 posto, a korak dalje otišla je Općina Veliko Trojstvo koja je nižu stopu smanjila na čak 17,5 posto, a višu na 27,5 posto. Ostali gradovi i općini većinom će zadržati sadašnje stope poreza na dohodak na 20, odnosno 30 posto.