Priča iz Bjelovara najbolje ilustrira zašto je dobro što država bolnice uzima pod svoje

PODIJELI S PRIJATELJIMA!

Za koji dan država će preuzeti osnivačka prava i postati vlasnik svih bolnica u Hrvatskoj. Protiv takve odluke pobunili su se jedino u Krapinsko-zagorskoj i Međimurskoj županiji te Gradu Zagrebu, gdje su uvjereni da država bolje od njih ne može upravljati spomenutim zdravstvenim ustanovama.
Osim u ove tri jedinice regionalne samouprave, u svim ostalima vijest o državnom preuzimanju bolnica dočekali su s olakšanjem. Štoviše, većina župana i gradonačelnika vjerojatno ne bi imala ništa protiv da Beroš pod svoje odluči uzeti i Domove zdravlja i sve druge zdravstvene ustanove koje se već i sada ionako gotovo u potpunosti financiraju iz državnog proračuna.
No, baš bolnice za lokalnu upravu predstavljaju najveći teret jer je riječ o velikim i skupim sustavima. Većina njih godinama generira ogromne dugove za koje je, zbog dosadašnjeg ustroja, bila odgovorna lokalna vlast. Jasno, gradovi i županije financijski nisu dovoljno snažni da bi pokrivali dugove pa je, bez obzira na odgovornost na papiru, u takvim situacijama uvijek uskakala upravo država. Sjetimo se samo bolničkih dugova prema veledrogerijama i drugim dobavljačima medicinske opreme koji su, na žalost, postali konstanta u hrvatskom zdravstvu. Svakih nekoliko mjeseci Vlada RH donosi odluku o izdvajanju dodatnih stotina milijuna eura za zdravstvo, kako bi se sanirao samo dio tog duga.
Osim sanacije postojećih dugova, jedan od glavnih ciljeva novih Upravnih vijeća i novih ravnatelja koja će se, prema najavi iz Ministarstva, birati na proljeće, bit će i usporavanje tempa kojim se novi dugovi gomilaju. Kako je to do sada izgledalo možda najbolje ilustrira primjer izgradnje nove bolnice u Bjelovaru. Novi objekt počeo se graditi 2020. godine, a vrijednost mu je procijenjena na oko 160 milijuna kuna. No, najniža pristigla ponuda za izgradnju iznosila je 272 milijuna kuna. Iako su ranije iz europskog proračuna izvukli samo 70 milijuna kuna, a u državnom imali osigurana 4,5 milijuna, tadašnji bjelovarsko-bilogorski župan Damir Bajs (DBNL) i ravnatelj bolnice Ali Allouch samoinicijativno su odlučili krenuti s realizacijom projekta. Odlučili su se na dotad neviđen potez u Hrvatskoj – samu bolnicu kreditno su zadužili za gotovo 200 milijuna kuna! Za bolnicu je garantirala Županija iako je, kako se pokazalo vrlo brzo, nakon smjene vlasti na sljedećim izborima, i sama bila na rubu financijskog kolapsa.
Drugim riječima, neodgovornim potezom bivši župan i ravnatelj ugrozili su kompletan zdravstveni sustav županije. Za problem koji su stvorili postojalo je samo jedno rješenje – ponovno uskakanje države i traženje izvanrednih milijuna za pokrivanje kreditnog duga.
Bjelovarski primjer pokazuje kako argument onih koji se protive državnom preuzimanju bolnica zbog straha od lošeg upravljanja jednostavno ne stoji. Na kraju krajeva, lokalna vlast i dalje će biti uključena u funkcioniranje i upravljanje ustanovama, imat će svoje predstavnike u Upravnim vijećima i drugim tijelima, a i čelni ljudi bolnica trebali bi biti domaći stručnjaci. S druge strane, novi način upravljanja državi bi trebao omogućiti bolju kontrolu i efikasnije upravljanje novcem poreznih obveznika. A krajnji rezultat bi pak, što je u čitavoj priči i najvažnije, trebala biti kvalitetnija zdravstvena usluga za sve hrvatske građane.


PODIJELI S PRIJATELJIMA!