Veterinarka Ines: Zbog pucanja neke životinje pregrizu jezik ili dožive epileptični napad, a neke od straha – uginu!

Novogodišnja noć bez vatrometa do prije nekoliko godina bila je nezamisliva. No, apelom Udruge Prijatelji životinja, sve se više gradova i općina odlučuje na taj korak. Razlog tome je zaštita životinja od negativnog utjecaja vatrometa, isto kao i zaštita okoliša. Najčešća zamjena za vatromet su laserski efekti. Zagreb je, recimo, u ovu godinu ušao uz laserski show, glazbeni program i konfete, koji možda i nisu najbolje ekološko rješenje jer ostavljaju mnoštvo smeća.

Za ovu modernu i prema životinjama prijateljsku varijantu zabavljanja građana u novogodišnjoj noći za sada se odlučilo više od 40-ak gradova i općina. Najpoznatiji među njima su Grad Rijeka, Pula, Labin, Varaždin, Osijek, Zagreb, Dubrovnik, Lovran i njih još 23. Što se tiče općina, za taj korak odlučile su se Općina Sukošan, Gornja Stubica, Pitomača, Voćin, Klana te njih još 11. Osim gradova i općina, inicijativu protiv pirotehničkih naprava podržali su i trgovački lanci Tommy i Lidl.

Iz Prijatelja životinja govore kako svake godine na stotine životinja pretrpi ozljede ili čak smrt zbog velike buke izazvane vatrometom jer zvuk vatrometa i eksplozija pirotehničkih naprava kod životinja može izazvati stanje šoka i veliki stres koji utječe na njihovo psihofizičko zdravlje.

Razgovarali smo s Ines Buljan iz Veterinarske ambulante Ines – vet koja nam je otkrila više o posljedicama koje vatromet i petarde ostavljaju na životinje.

-Općenito kod većine životinja izaziva strah, pogotovo kod nekih pasa koji imaju neurološke probleme. Na primjer epileptičari, kod njih je strašno, a ima i puno srčanih bolesnika kojima isto od straha bude loše– rekla nam je sugovornica.

Ističe kako osim psihičkih ozljeda i straha mnoštvo životinja, naviše pasa, završe i s fizičkim ozljedama.

-Međutim, ima i suprotnih pojava, kao što je i moj pas, a to je da što se baci to se i donese i onda kod tih bacanja petardi nerijetko im završe u ustima. Zna biti baš gadnih trauma gdje životinju na kraju moramo eutanazirati jer tu više nema spasa – istaknula je veterinarka.

Prema riječima veterinarke, s mačkama i divljim životinjama nema toliko problema, budući da se one to vrijeme zavuku u svoja sigurna mjesta u koja idu i kad su vremenske neprilike.

-Ove farmske životinje su isto u strahu, one su većinom sve na vezu i ne mogu si pomoći -spomenula je Buljan i dodala – Mislim da su ljudi sve svjesniji što to radi životinjama, ali i da ima manje pirotehnike nego što je bilo prije desetak godina.

Inicijativu ne prodavanja pirotehnike nisu podržali svi trgovački lanci, stoga se, kao i svake godine, petarde i vatromet pucaju na svakom koraku čime se automatski stvara više posla za veterinare.

-Na samu Novu godinu i koji dan prije kad se počne jako pucati onda imamo dosta posla, najviše sa srčanim bolesnicima i epileptičarima. Nekad nam epileptičari znaju imati takve napadaje  da im, iako su pod terapijom, ne možemo zaustaviti napad. To zna bit napad na napad da ih čak moramo staviti pod anesteziju kroz neki period da bi se živčani sustav smirio. Znaju si u tim napadima pregrist jezik koliko to grčenje mišića zna bit jako – ispričala nam je veterinarka Buljan.

No, postoje načini kako smiriti životinje i pomoći im da sa što manje stresa prebrode taj kritični period oko ponoći na samu Novu godinu.

-Životinje koje su u totalnoj panici najviše pomaže zamotati u dekicu, prislonit na sebe da se osjećaju sigurno, puno vlasnika mi kaže da se zatvore u kupaonu jer im je tamo najbolja zvučna izolacija i tamo provedu to vrijeme od 23 sata do 1 ujutro – preporučila je Buljan.

Neki načini smirivanja kućnih ljubimaca traju malo dulje, odnosno, baziraju se na dužoj pripremi ljubimaca na stres.

– Neki vlasnici već u studenom krenu davati preparate s valerijanom i hmeljem koji malo pomažu za smirivanje kroz duži period općenito živčanog sustava pa lakše to prebrode. Neki probavaju sa psećim feromonima koji mogu biti u obliku ogrlice, spreja, osvježivača prostora – ispričala nam je sugovornica.

No, razlika između vatrometa i petarda velika je. Vatromet se najčešće puca u ponoć i traje svega nekoliko minuta, dok se petarde pucaju gotovo cijelo vrijeme kroz koje su zakonski dozvoljene, a najveći problem je što pucaju na zemlji, stoga se lako mogu naći pod nogama ljudi i životinja.

-Vatromet nekako svi očekujemo, svi se na to spremamo i životinje koje se boje zatvorimo u kuću, stavimo u tiho i budemo uz njih taj kratak period. Petarde su neočekivane, vi nikad ne znate tko će ih baciti u šetnji. Osim životinja, djeca se isto ozljeđuju petardama, tako da osim životinja, mislim da ima i dosta ljudi kojima to smeta – rekla nam je veterinarka Buljan.

-Mislim da su veći problem petarde jer su dugotrajnije. Te životinje se šetaju, vi nikad ne znate tko će baciti petardu. Neke životinje normalno prođu pored toga, neke se totalno uplaše, a neke, kao i moj pas, idu to uhvatit i donijeti. To je problem – zaključila je veterinarka Ines Buljan.