Europski lideri lupili šakom o stol: Stavite žene na čelne pozicije!

Većinu stanovnika u Hrvatskoj čine žene, konkretno 51,83 posto stanovnika su žene. Čak 60 posto onih s fakultetskom diplomom su također žene, ali unatoč tome svijet poduzetništva je i dalje većinom “muški klub”. Prošle godine u 67 posto trgovačkih društava koja su izlistana na burzi u nadzornim odborima nije bilo nijedne žene, a isključivo muškarci su sjedali u 34 posto uprava tih društava. I nije to slučaj samo u Lijepoj našoj, takozvani stakleni stropovi su postojani i neumoljivi diljem Europe zbog čega je Europska unija odlučila da ako se to neće promijeniti milom, a onda će zakonskom silom, figurativno rečeno. EU direktiva nalaže da do sredine 2026. trgovačka društva u nadzornim odborima moraju imati najmanje 40 posto žena, a u upravama 33 posto, dakle trećinu svih direktorskih pozicija će morati zauzimati žene, a na nacionalnim zakonodavstvima je da odluče kako će kažnjavati one koji se na to ogluše s tim da se ta obveza neće odnositi na male i srednje tvrtke.

Jesu li kvote potrebne?

Pitanje koje se postavlja je treba li EU određivati kojeg će spola biti netko u upravi i nadzornom odboru trgovačkog društva ili je to pitanje poslovne politike? HUP (Hrvatska udruga poslodavaca) drži da treba jer se jedino tako, kvotama može postići ravnopravnija zastupljenost. Jednako tako ističu da nijedna žena ne bi trebala biti zaposlena samo zato što je žena, ali jednako tako ne bi trebala ni dobiti odbijenicu niti bi ju se kod napredovanja trebalo zaobići zato što je žena, a upravo je to prečesto slučaj. Provjerili smo što o tome misle lokalne poduzetničko-političke snage.

-Mislim da je ta Direktiva o ženama u upravnim i nadzornim odborima dobrodošla jer će se velikim tvrtkama morati nametnuti da ipak na rukovodeće pozicije imenuju žene koje su se dokazale iskustvom i radom. Smatram da je to nešto gdje će kolegice napokon dobiti priliku da se istaknu i pokažu koliko znaju – ističe bjelovarska poduzetnica Adela Zobundžija.

Direktivu pozdravlja i predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Jasna Mikles Horvat jer su žene, ističe, jednako sposobne kao i muškarci.

-Žene su isto tako sposobne i mogu odlučivati, ali se možda teže odlučuju na odgovorne funkcije. Možda ih i nema toliko u tom sektoru, mislim da do 2026. nećemo doseći tu razinu, ali ćemo se pomaknuti s mjesta – kaže Mikles Horvat.

 

 

Zašto je žena možda manje, zašto se teže probijaju do upravljačkih pozicija? Odgovor vrlo jednostavno dočarava karikatura na koju ste možda i nabasali na društvenim mrežama, a koja prikazuje ženu i muškarca na startu atletske staze. Pred muškarcem je do poslovnog cilja čista, prazna staza, a pred ženom prepreke u vidu djece, daske za glačanje, rublja. Osim činjenice da je većina obiteljskih obveza i dalje na ženama, razloge treba tražiti i u predrasudama prema kojima su žene slabe, preemotivne, neodlučne zbog čega ih se zaobilazi kod postavljanja na direktorske pozicije, a tu su i drugačija očekivanja.

-Nije istina da žena nije jednako sposobna kao i muški kolege pogotovo jer je kod žena istaknutiji multitasking. Međutim, što je problem? Problem je što dokazivanje duže traje, za neku i greškicu ćete dobiti strože kritike, a kada napravite nešto uspješno nećete dobiti pohvalu od kolega jer je tu prisutan muški ego – smatra Zobundžija koja dodaje i kako se muškarci više podržavaju, pa rješenje vidi u umrežavanju.

Što su pokazale “ženske kvote” u politici?

No, može li propisivanje kvota uistinu i dovesti do veće zastupljenosti žena? One političke su barem u Hrvatskoj pokazale da ne nužno. Zakon propisuje da na listi ne smije biti manje od 40 posto podzastupljenog spola, a one koji se ogluše će se lupiti po novčaniku. Na posljednjim lokalnim izborima u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji to se i ispoštovalo, žene su činile 43 posto mjesta na listama za Županijsku skupštinu i 49 posto na listana za gradska i općinska vijeća. Petica za političke stranke? Ne, jer su žene mahom gurane na dna lista i neprolazna mjesta i uvrštene tek toliko da se ispuni kvota iako mjestu odlučivanja ni primirisati neće. Mnoge ni nisu. Nakon izbora je u predstavnička tijela ušlo tek 29 posto žena, a danas u Županijskoj skupštini 20 posto predstavnika/ca čine žene, u Gradskom vijeću Bjelovara 33 posto, stanje je bolje u Daruvaru gdje su žene točno 50 posto predstavničkog tijela, u Čazmi čine 53 posto, ali u Garešnici i Grubišnom Polju 25 odnosno 23 posto. Podaci pokazuju da više žena na upravljačkim pozicijama gospodarstvu može donijeti samo napredak, na EU razini se pokazalo da povećanje rodne ravnopravnosti izravno utječe na rast BDP-a od 6,1 do 9,6 posto.

Fotografija Adele Zobundžije: Facebook Adela Zobundžija