Bjelovarski Lovari imali su važnu ulogu u proglašenju Svjetskog dana romskog jezika koji se obilježava – danas!

Povodom obilježavanja Svjetskog dana romskog jezika, 5. studenog, razgovarali smo sa Goranom Đurđevićem, voditeljem prve Romske kuće u Hrvatskoj čiji je zadatak očuvati i educirati o romskoj kulturi. Goran nam je otkrio više o romskom jeziku, skupinama Roma i Romskoj kući.

– Što se tiče Hrvatske i romske zajednice i jezika kojim govore, u Hrvatskoj postoji osam skupina Roma. Sve međusobno razlikujemo i po kulturi i po vjeri i po kulturnoj baštini. Najstariji su Romi Lovari, inače i van granica su najbrojniji i sve ono što je napisano, odnosno, najviše je tiskano upravo na lovarskom jeziku.

Predsjednik udruge Lovari objasnio nam je i kako je krenula priča oko Svjetskog dana romskog jezika:

– Sve vam je započelo još 2007. godine na jednom dogovoru s Veljkom Kajtazijem, kada smo odlučili raditi nešto što se tiče izdavanja romskog rječnika, romsko-hrvatskog, hrvatsko-romskog. On je preuzeo inicijativu da će on to posložiti, a sve sakupljene riječi, negdje 80% ono što sam ja imao lovarskoga sam dao Veljku. Veljko je to onda još proširio i prvo izdanje tog rječnika je bilo predstavljeno 2008. godine u prostorijama Matice hrvatske u Zagrebu gdje je i potpisana prva povelja o zaštiti romskog jezika.

Rječnik romskog jezika i potpisivanje povelje bili su samo karike koja su pokrenule cijeli niz događaja vezanih za očuvanje romskog jezika.

-Tako da je s tim počelo prvo obilježavanje 5. studenog 2009. kasnije i u Matici Hrvatskoj, a 2012. godine prvi u Europi i u svijetu Hrvatski sabor je službeno priznao i podržao inicijativu za proslavu Svjetskog dana romskog jezika, dok je 2015. UNESCO proglasio Svjetski dan romskog jezika 5. studenog. Kasnije, 2018. godine 16 država članica Vijeća Europe priznalo je romski jezik kao jezik manjina u skladu s Europskom poveljom o regionalnim manjinskim jezicima.

Osim uspjeha na području promocije i zaštite romskog jezika, Đurđević vodi i udrugu Lovari, a dotaknuli smo se i njenog rada.

– Prvenstveno zaštitom kulturne baštine autohtonih hrvatskih Roma jer danas od osam skupina Roma, najmanje brojniji su Lovari, negdje oko tisuću i nešto od ukupno 19 tisuća Roma na prostoru Hrvatske. Upravo je ta inicijativa došla do toga da mi na prostoru Općine Veliko Trojstvo u Maglenči formiramo prikaz arhitekture drvene romske kuće i stalni dvojezični postav o običajima Roma kao i izdavanje publikacija na romskom i hrvatskom, hrvatsko-romskom, romsko-engleskom i tako dalje.

Za sve posjetitelje Romske kuće u Maglenči pripremljen je bogat postav, a osim o materijalnoj baštini, možete naučiti i o onoj nematerijalnoj.

– Ono što mi volimo posjetiteljima reći je odakle dolazi riječ Rom, kako ispravno oslovljavati Rome, ono što se sadi u romskom dvorištu i ono što je jako zanimljivo, a sačuvano je samo kod nas je drugi dio izložbe koji prikazuje običaje autohtonih hrvatskih Roma. Tu je postupak oko rođenja, postupak oko svadbenih ceremonija i oko sahrane, a zatim i njihova trgovina, način oblačenja i ostale zanimljive stvari.

Đurđević ističe kako su im posjeti od osnovnih i srednjih škola iznimno važni jer drži kako je obrazovanje mladih, koje smatra budućim stupom društva, o romskoj kulturi jako važno u prepoznavanju Roma kao zajednice s bogatom poviješću i običajima, a ne nekom marginalnom skupinom.

– Ono što svima ostane upečatljivo i ono što nisu znali je da riječ Lovari dolazi od riječi “love” što na romskom znači novac. Označava skupinu Roma koji su se bavili trgovinom i upravo riječ lova je preuzeta iz romskog. Većinska zajednica ne zna ni podrijetlo te riječi, a to nama samo dokazuje koliko smo utkani u kulturnu baštinu Hrvatske jer se spominjemo već u 14. stoljeću u Dubrovačkoj republici.

Zaključio je priču o romskom jeziku sa zanimljivom činjenicom Goran Đurđević i pozivao sve zainteresirane u Muzej suvremene umjetnosti gdje su 4. studenog počeli Dani romske kulture.

FOTO: Facebook Romska kuća/Turistička zajednica Bilogora-Bjelovar