Bjelovarsko-bilogorski svinjogojci strepe od bolesti. Što mogu učiniti?

Afrička svinjska kuga je u očaj bacila slavonske svinjogojce. U Vukovarsko-srijemskoj županiji je eutanazirano oko 17 tisuća svinja i sve su glasniji povici o prekomjernom ubijanju, ali i upitnom zbrinjavanju usmrćenih grla.

Dio svinjogojaca tvrdi da je država unatoč tome što još od 2019. provodi Program nadzora afričke svinjske kuge bolest dočekala nespremna i s neadekvatnom reakcijom jer nam se, kažu, prevencija svela na “tiskanje letaka i održavanje sporadičnih edukacija”, a dio ipak nerado upire prst krivice u jednu točku jer smatraju da odgovornost za sadašnje stanje trebaju podijeliti svi, pa i sami uzgajivači koji nisu proveli kategorizaciju objekata sukladno biosigurnosnim mjerama misleći kako bolest neće baš na njih. Ministarstvo poljoprivrede najavljuje pomoć pogođenim slavonskim svinjogojcima, oni bjelovarsko-bilogorski sa strepnjom gledaju na istok i nadaju se da afrička svinjska kuga neće doći i do njih jer bi to mogao biti zadnji udarac. Ta za svinjogojstvo kobna bolest je i njima zadala ugriz i to na indirektan način.

-Pala je potražnja, pogotovo za nazimicama i nerastovima, ali je pala i za prasad i za bekone. Slabo se kod nas prodaje. Po Vukovarsko-srijemskoj županiji tuku sve redom, ljudi su dosta u strahu – kaže predsjednik bjelovarske svinjogojske udruge Vlado Biškup.

 

Ondje gdje trženja svinja i ima, otkupne cijene padaju. Dok su na stočnom sajmu u Bereku odojci prošlog tjedna bili 4,5 eura, ovog su se prodavali za 4 eura po kilogramu žive vage, a bekoni ovisno o težini od 2 do 2,50 eura. Očekuju da će potražnja ipak porasti, ali ključno je da afrička svinjska kuga ne pokuca i na njihova vrata jer bi ona značila eutanaziju svih grla na pogođenom gospodarstvu i zabranu držanja svinja godinu dana od posljednjeg utvrđenog slučaja. Za sprječavanje proboja se moraju pobrinuti i sami i pridržavati se biosigurnosnih mjera propisanih pravilnikom, a koje nisu nove i već bi trebale biti dobro poznate.

-Farma i dvorište moraju biti ograđeni, moraju biti postavljene dezobarijere koje su uvijek natopljene određenim sredstvima koja moraju biti. U objekte ne smije ulaziti nitko drugi osim vlasnika i onih koji svinje hrane i bitno je da se toga strogo pridržavamo – tumači pravila laminački svinjogojac Ivan Forjan.

Uz prilagodbu biosigurnosnim mjerama veže se i kategorizacija objekata. Svima bi u interesu trebalo biti u kategoriji tri, kategoriji sigurnih objekata jer bi se moglo dogoditi da neće moći prometovati svinjama, upozorava Forjan. Koliko je svinjogojskih farmi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u kategoriji tri konkretno ne zna, ali vjeruje da je taj broj malen.

-Malo je farmera išlo u prekategorizaciju za višu kategoriju. Zbog svih drugih poslova je to malo zanemareno, a kako nije bilo nikakvih problema ljudi su se malo opustili. No, vidimo sada koji su to problemi – napominje naš sugovornik.

Sigurno je jedno, podizanje biosigurnosnih uvjeta farme je nešto što svinjogojci moraju odraditi sami.

Ovaj tekst sufinancira Fond za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.