Je li bicikliranje po Bjelovaru dobar izbor ili nemoguća misija?

BJELOVAR – Prvi moderan bicikl koji izgleda onako kako smo danas navikli nastao je još 1879., a danas je na svijetu dvostruko više bicikala nego automobila. U prilog biciklima ide činjenica da njihovo održavanje stoji 20 puta manje nego održavanje automobila, a one koji paze na liniju razveselit će podatak da bicikliranje sagorijeva do 300 kalorija u trideset minuta. U prometno sve napučenijim gradovima u kojima je pronaći parking često lutrija, bicikl je mnogima sve poželjnije prijevozno sredstvo. Mnoge sredine međutim muku muče s neadekvatnom biciklističkom infrastrukturom, a Bjelovar tu nije iznimka, sustava javnih bicikala nema, a ni biciklističke staze nisu na zavidnoj razini. Neke koje i postoje poput one uz bolnicu su ‘ficleki’, pa se nerijetko guraju pješaci i biciklisti, nerijetko gunđajući, zvoneći i rogoboreći jedni na druge jer jedni drugima zauzimaju prostor za kretanje. Odgovoriti na pitanje koliko u Bjelovaru uopće ima biciklističkih staza ni dogradonačelniku nije bilo lako.

-Teško je to ovako reći zato što postoji pravilnik o biciklističkoj infrastrukturi iz 2016., pa staze koje su prije napravljene možda više i nisu u skladu s tim pravilnikom, a on obrazlaže i da postoji nekoliko vrsta biciklističkih traka i da postoje biciklističke staze, putovi, trake, mješovite biciklističko-pješačke staze, ali da pojednostavim u Bjelovaru postoji nekih tridesetak kilometara staza – navodi Igor Brajdić.

Bilo da su staze, ceste ili putovi, biciklističkih traka u Bjelovaru ima premalo, siguran je tajnik Biciklističkog kluba Gema Senad Begić. Mjesta za napredak ima puno i nije mu, kaže, jasno zašto se na nekim novouređenim prometnicama nisu napravile i biciklističke staze.

-Ja nisam prometni stručnjak i ne znam kako to treba izgledati, ali vidim da uz svaku prometnicu ima dosta neupotrijebljene površine i smatram laički da ima prostora za biciklističku stazu. Puno putujem po europskim gradovima i tamo je potpuno normalno da su pješačka staza, biciklistička i cesta u jednom sastavu – tumači Begić.

Zamjenik gradonačelnika pak tvrdi da to nije tako jednostavno.

-Postojeće ulice to ne dopuštaju prostorno, mi iz nekakvog uskog prostora ne možemo izmisliti širi prostor s biciklističkom stazom, ali svugdje gdje se može gledamo napraviti biciklističku stazu. Trenutno smo u fazi projektiranja biciklističke staze kroz Gornje Plavnice, to je 2,5 km, Ulica Tome Bakača 6 km, a u posljednjih godinu dana pješačko-biciklistička staza je napravljena kroz Ulicu Ive Tijardovića i Staroplavničku ulicu, a imamo i najnoviji primjer državne ceste u Gudovcu gdje se također radi obostrana pješačko-biciklistička staza u nadležnosti Hrvatskih cesta – napominje Brajdić.

Da bi gradovi trebali veći naglasak stavljati upravo na bicikliranje priželjkuje i Europska unija kojoj je cilj udvostručiti broj prijeđenih kilometara na biciklu za što je preduvjet više namjenskih biciklističkih staza, ali i parkirališnih mjesta za bicikle. Koristi su, kažu, višestruke jer bi nam biciklizam mogao donijeti bolje zdravlje, smanjenje prometnih gužvi i buku te bolju kvalitetu zraka. No, iako su u dijelovima Europe pješaci, biciklisti i vozači naviknuti na prometni suživot, kod nas još treba raditi na edukaciji.

-Trebali bi početi educirati mlade u školama o tome kako se ponašati u prometu biciklom. Ja imam dijete u drugom razredu i oni su o tome učili jedan školski sat, a to je ništa – kaže Begić.

Uz više edukacije i tolerancija pješaka i biciklista bi bila veća, a dijeljenje površina ugodnije.