Ostajemo li nakon kupnje na bjelovarskoj tržnici praznih džepova?

BJELOVAR – Cijene hrane mnoge ostavljaju u nevjerici i to ne samo na poslovično skupom ljetnom Jadranu. Mnogi si gledajući cijene voća i povrća postavljaju pitanje je li im jeftnije kupiti kilogram mesa nego kilogram svježih trešanja, graška, mahuna, primjerice Društvo potrošača Međimurja je toliko naljutila cijena mladog krumpira da su potrošače pozvali na bojkot, odnosno pozvali su ih da ne kupuju mladi krumpir skuplji od jednog eura jer je sve iznad toga, kažu, ekstraprofit onih koji ga prodaju.

Prošetali smo bjelovarskom tržnicom kako bi vidjeli kako bi vidjeli hoće li kupnja ondje isprazniti novčanike ili se s nje može otići punih vrećica.

Za kilogram mladog graška morate izdvojiti pet eura, kilogram tikvica stoji dva eura, a za kilogram mladog krumpira se mora izdvojiti od euro do dva jer jedan euro stoji kilogram sitnog krumpira dok je cijena onog “normalne” veličine ovisno o štandu 1,50 i 2 eura.

Ako ste se zaželjeli malina malu mjericu morate platiti nemala dva eura, a mnogi će dva, pa i tri puta razmisliti i hoće li si priuštiti trešnje, hrušt jer za kilogram te slasne voćne delicije morate izbrojati osam eura.

Je li to previše? Odgovor na to pitanje ovisi o perspektivi. Posjetiteljica iz Zagreba koja nije bila spremna stati pred fotoaparat kaže kako su njoj cijene ovdje prihvatljive jer su na tržnici u Zagrebu na kojoj kupuje 30 do 40 posto veće. Za Bjelovarčane su i ove bjelovarske cijene pak malo prevelik zalogaj.

-Jako su visoke, u usporedbi s prošlom godinom su najmanje pedeset posto više. To ne da je malo previše, to je previše previše. Neću radije ni kupiti onda – ljuti se gospodin Ivan.

 

I nije on jedini koji odvaže prije nego što nešto kupi.

-Za nas su cijene velike, za prodavače male kao i uvijek. Ono za što su cijene previsoke ne kupujem, kupim to radije u nekom trgovačkom centru jer zna biti jeftinije nego tu – kaže gospođa Jasna.

 

Sami proizvođači prodavači kažu da ni njima nije lako jer su im ulazni troškovi otišli put neba. Skupo su plaćali grijanje, zemlju za presadnice, sjeme. Sjeme koje su ranije plaćali 93 eura su ove godine morali platiti 333 eura, kažu, a poskupjela su i zaštitna sredstva, sve im je otišlo gore, pa ni oni ne mogu držati stare cijene. Uz to ih ni vrijeme nije mazilo. Zbog prohladnog kišovitog proljeća pčele nisu uspjele oprašiti voćke kao što bi trebale, a preobilna kiša je općenito smanjila prinose.

-Jako je zahtjevna sezona, a najveći je problem voda, kiša. Na brijegu gdje se ocijedilo je dobro, ali tamo gdje je voda ležala nije dobro – kaže Zdravko Đuroković koji na svom gospodarstvu u Ladislavu uzgaja krumpir.

 

Sa svojim mladim krumpirom Đuroković je tek došao na bjelovarsku tržnicu i drži cijenu kao i ostali prodavači.

-Neki kupci gunđaju, nekima je o.k., ali poslije će biti jeftinije. Ne želim ja prvi skidati cijenu, kako drugi, tako i ja – iskren je gospodin Zdravko.

Balansirati između svojih troškova, ostalih proizvođača, prodavača i kupovne moći kupaca nastoji i uzgajivačica povrća Nada Čizmar iz Podravskih Sesveta.

 

-Ne može se u cijenu uvrstiti i rad, ali malo ćemo i zaraditi. Moramo biti skromni. Mahune su kilogram tri eura, a inače traže i po pet-šest, a cikla jedan euro. Kupci su zadovoljni jer ne pretjerujem s cijenama – kaže Čizmar.

I dok se kupci uglavnom žale na cijene, proizvođači na troškove, sigurno je čini se jedino da će i jedni i drugi ove sezone morati rastegnuti budžete da budu u plusu.