Podignuta optužnica protiv oficira JNA koji su 1991. naredili granatiranje Bjelovara

Protiv sedmorice oficira JNA koji su počinili ratni zločin u Bjelovaru u jesen 1991. nedavno je podignuta optužnica pred Županijskim sudom u Zagrebu, objavio je Telegram. Optuženi su Milan Tomić, potpukovnik JNA, i njegovi nižepozicionirani zapovjednici u oklopno mehaniziranom bataljunu 265. brigade JNA. Prema optužnici, oni su 29. rujna 1991. otvorili vatru na civile i civilne objekte u Bjelovaru i naselju Hrgovljani, pri čemu je nekoliko osoba izgubilo život, a brojni objekti su uništeni.

Nakon 17 dana blokade, hrvatske snage su uspjele osvojiti vojarnu, pripadnici JNA su se predali, čime je, prema vojnim analitičarima, uklonjena opasnost od spajanja tih snaga s Banjalučkim i Varaždinskim korpusom, kao i od potpunog ili djelomičnog presijecanja Slavonije na dva dijela.

Tužiteljstvo sada vjeruje da posjeduje dokaze koji ukazuju na to da su Milan Tomić i još šestorica oficira bili odgovorni za ratni zločin u Bjelovaru. Svi optuženi oficiri bili su stacionirani u vojarni “Božidar Adžija” na bjelovarskom Vojnoviću. Milan Tomić je bio zapovjednik I. čete oklopno-mehaniziranog bataljuna 265. brigade JNA, dok su Vladimir Prelić, Đorđi Čonevski i Slavko Vinaji zapovijedali tenkovskim vodovima u istoj četi. Ranko Bolta bio je zapovjednik baterije samohodnih topničkih oruđa, a Dragan Branimir zapovijedao je minobacačkom baterijom s pet minobacača.

Prema tvrdnjama tužiteljstva, Milan Tomić je primio naredbu za borbeno djelovanje 29. rujna 1991. godine i izdao zapovijed svojim podređenima da otvore paljbu iz svojeg raspoloživog oružja. Nakon toga, velik broj granata iz tenkova, tenkovskih puškomitraljeza Kalašnjikova, samohodnih topničkih oruđa i minobacača pogodio je stambene i poslovne objekte u Bjelovaru i Hrgovljanima.

U Bjelovaru su tri osobe poginule na ulazu u crkvu, dok je u Hrgovljanima stradao jedan prolaznik. Također su oštećene mnoge zgrade, uključujući pravoslavnu crkvu u centru grada, silose, poštu, radio-stanicu, zgrade Fonda za stambeno-komunalnu djelatnost, poslovne prostorije “Kemoboje” i “Univerzala”, poslovnicu “Vjesnika”, zgradu u krugu Tvornice “Koestlin”, katoličku crkvu i park u središtu grada.

Miroslav Dizdarević, mladi oficir JNA koji je rukovao borbenim sredstvima ratnih rezervi, dao je ključno svjedočenje u ovom postupku protiv optuženih oficira.

Prema Dizdarevićevim riječima, tijekom kolovoza 1991. godine zapovijed je bila da sve starješine moraju spavati u vojarni. Kao mladi oficir, on je neprekidno boravio u vojarni, ali nije imao direktnu komandu nad vojskom. Na dan incidenta, 29. rujna 1991., obavljao je poslove osiguranja od dva do šest sati. Kada je čuo uzbunu, uputio se prema Komandi, ali nije razumio što se govori na razglasu. Započele su detonacije, pa se sklonio u podrum, gdje je ostao sve do predaje vojarne.

Iz podruma nije mogao jasno vidjeti što se događa vani, ali prema intenzitetu detonacija zaključio je da se tenkovi nalaze blizu Komande i gađaju stambene objekte u ulici u kojoj se nalazila vojarna.

Dizdarević je svjedočio da je komandant Rajko Kovačević nekoliko puta dolazio u podrum i poticao ih da izađu na borbene položaje, no oni nisu željeli izaći. Nakon predaje, policija je ušla u vojarnu i razoružala ih.

Dizdarević nije vidio Milana Tomića tog dana, ali pretpostavlja da je bio na svom položaju. Drugi ljudi u podrumu su mu ispričali da je Tomić izdavao zapovijedi za otvaranje vatre iz topova i tenkova te da se nije htio predati. Dizdarević je također svjedočio da je Tomić bio jedan od glavnih organizatora obrane vojarne Vojnović. On je bio kapetan I. klase i zamjenik komandanta mehaniziranog bataljuna.

Dizdarević je čuo od drugih osoba s kojima je bio u zatvoru da je Milorad Tomić osobno pucao iz tenka po zgradama. Navodno je vršio pritisak na Prelića da puca po stambenim objektima. Također je čuo da je Prelić izlazio tenkom na ulicu i pucao na stambene objekte prema centru grada. Drugi su mu ispričali da je i Čonevski pucao po stambenim objektima.

Svi okrivljeni u ovom postupku trenutno su nedostupni hrvatskom pravosuđu, piše Telegram.