Sa svjetskog ocjenjivanja u Parizu vratio se s pet zlatnih medova

LUDBREG – U Križovljanu kod Ludbrega smjestilo se Pčelarstvo Namjesnik koje se iz tog centra svijeta popelo na sam medni vrh svijeta. Na međunarodnom natjecanju u kvaliteti meda koje je ove godine održano u Parizu Namjesnici su za svoje medove osvojili čak pet zlatnih medalja i to u konkurenciji oko 250 uzoraka meda iz pedesetak zemalja! Zlatni su njihov bagrem, lipa, cvjetni, amorfa i šumski medljikovac, svi medovi koje su prijavili. I nije to prvi put. Na natjecanju u Londonu su se 2019. okitili s tri zlata. No, kada ih se pita u čemu je tajna, Mladen Namjesnik skromno kaže – nema tajne.

-Moja obitelj se pčelarstvom bavi stotinjak godina, a konkretno ja to radim već gotovo 40 godina. Ima valjda to veze i s nama i s uvjetima, ali činjenica je da mi u Hrvatskoj imamo dobre prirodne uvjete i natprosječno dobar med – priča Mladen.

Kada se tome dodaju odlične košnice, znanje u vrcanju, skladištenju i punjenju meda dolazi se do rezultata kakve ta pčelarska obitelj ima. Od pčelarstva žive, imaju 400 košnica koje sele diljem Hrvatske – od Slavonije, preko Bilogore do Like, južnog Velebita i Dalmacije. Nije uvijek lako – imali su i bliski susret s medvjedom srećom bez posljedica, ali bez selidbe pčelarenja danas nema, barem ne profesionalnog.

-Prisiljeni smo bili na takav način pčelarenja jer jednostavno neisplativo je držati pčele na jednom mjestu da bi mogli od toga živjeti jer jedno je kada vi to radite iz hobija, a drugo je kada se time bavite profesionalno. Mi se već 36 godina pčelarenjem bavimo profesionalno i četvero nas je zaposlenih – navodi križovljanski pčelar.

Osim meda, proizvode i pelud, propolis, matičnu mliječ, mednu rakiju, orahovac i višnjevac s medom. Sve to prodaju u svojoj trgovini u Varaždinu te u manjim trgovinama u zemlji, a svjetska zlata u tome pomažu.

-Ljudi to gledaju na drugačiji način. To je i bio jedan od razloga zbog kojeg smo slali med na ocjenjivanje i u London i sada u Pariz, da dokažemo da imamo dobar med i da je i hrvatski med dobar. Naši ljudi baš ne vjeruju našim ocjenjivanjima – smije se Mladen.

Njihov je med izanaliziran, ima i naljepnicu Med hrvatskih pčelinjaka što znači da svi mogu provjeriti sve bitno o njemu, ali najveći dokaz kvalitete je njihova tradicija jer ne bi opstali toliko dugo da ne rade dobro, a najbolja reklama su zadovoljni kupci koji se uvijek vraćaju i ostaju vjerni. No i Namjesnicima je kao i drugim pčelarima pčelariti sve teže.

-Uvjeti nam se iz dana u dan pogoršavaju zbog klimatskih promjena, kasnih mrazeva, velikih oscilacija u temperaturi tako da stanje nije dobro niti u prirodi, niti s pčelama, a niti s medenjem – napominje naš sugovornik.

U posljednjih deset godina se stanje drastično promijenilo.

-U zadnjih deset godina su se prinosi prepolovili, prepolovio se broj paša po cijeloj Hrvatskoj, a osobito u Dalmaciji i Lici gdje kada dođu velike vrućine sve izgori. Nekada su bile tri dobre, tri srednje i tri loše godine, a deseta je bila takva kakva je bila, a sada imamo sedam, osam loših i lošijih godina i to više nije izuzetak nego pravilo, ali morat ćemo se na to priviknuti – opisuje situaciju Namjesnik.

Unatoč borbama s vremenom, bolestima pčela, sječi šuma i gubitku paša Namjesnici bi život bez pčela teško mogli zamisliti.

-Teško je iz tog posla izaći van jer godine su u tome i ulaganja, to je i način života. Jedino kada odemo u mirovinu, ali opet i tada bi bilo teško bez pčela – priznaje Mladen Namjesnik jer predug su pčele dio njihovog života da bi ih se odrekli.

Ovaj tekst je sufinanciran sredstvima Fonda za pluralizam i raznovrsnost elektroničkih medija.