Poznato je što je pobilo milijune pčela na daruvarskom i grubišnopoljskom području!

Malo više od dva tjedna od nezapamćenog pomora pčela daruvarskih i grubišnopoljskih pčelara u kojem su prema njihovim riječima ostali bez do 500 zajednica, stanje se stabilizira. Među onima koje je dočekao mučan prizor uginulih i pčela koje se muče, dezorijentirane su i ugibaju je i grubišnopoljski pčelar Miroslav Ahac. Od oko 300 košnica ostao je bez pedeset. Dio zahvaćenih zajednica se u posljednja dva tjedna oporavio, ali gubici i dalje nisu konačni jer će neke zajednice sigurno propasti zbog toga što jako slabe. On sam pak mora jače zasukati rukave na pčelinjaku kako bi sačuvao preživjele pčele.

-Moram ih imati na brizi. One ne nose ništa i moram uzeti od ovih koje nisu trovane i dati njima koji okvir meda da mogu dočekati prvu bagremovu pašu, a ako one u toj paši uspiju samo za sebe nešto donijeti bit ću sretan – kaže Ahac.

Ipak, kako mu je dobar dio pčelinjih zajednica ostao, grubišnopoljski pčelar se nada da će meda ipak biti, samo da bagrem ne podbaci. Tome se ne može nadati Daruvarčanin Alojz Horak.

-Bijedno je stanje. Ove godine neću imati meda ništa, a ako neka pčela preživi bit ću sretan – opisuje stanje na svom pčelinjaku Horak.

Njegove su košnice bile svega 500 metara od kobne uljane repice zbog čega je izgubio gotovo svih 90 zajednica. Tek je tu i tamo na nekom okviru ostala pokoja pčela. Izgubio je maticu, preživjelih je premalo da griju leglo i njihova je sudbina i dalje neizvjesna. U 54 godine pčelarskog staža gospodin Alojz takav pomor nije nikada doživio.

-Nije se nikada tako nešto dogodilo. Nije nikada, a bilo je i prošle godine repice blizu i pretprošle, ali nisu prskali s onim što se ne smije – priča naš sugovornik.

Analiza inspekcije je potvrdila upravo to – da je krivac korištenje nedozvoljenog sredstva.

-Inspekcijski nadzori uz uzimanje uzoraka poljoprivrednog bilja (stabljika i cvijet uljane repice) su tijeku i obavljaju se kod različitih poljoprivrednika, a prema dosad pristiglim rezultatima laboratorijskih analiza utvrđeno je kod jednog poljoprivrednika korištenje neregistriranog sredstva za zaštitu bilja (insekticid aktivne tvari Fipronil) – navodi u svom odgovoru Državni inspektorat.

Sami pčelari pak tvrde da uzorci nisu uzeti na svim spornim poljima uljane repice.

-Navodno kažu da je taj nalaz jako skup i zato nisu uzimali uzorka iz svih repica. Ne znamo mi o čemu se to radi, ali trebali su svi biti nekako kažnjeni koji su to napravili, a ne samo jedan čovjek – ljuti se Ahac.

Inspekcija pak kaže da se uzorci uzimaju kod više poljoprivrednika. Grubišnopoljski i daruvarski pčelari međutim nisu jedini koji čekaju potpune odgovore. Prošle godine je na Bilogori zabilježen pomor oko 500 pčelinjih zajednica, ali i dalje je nejasno što ih je točno otrovalo. Nalaz inspekcije je nejasan.

-Pisanim putem nismo dobili ništa niti smo obaviješteni. Zvala sam Državni inspektorat i Ministarstvo poljoprivrede, a odgovor je bio ‘zovite Ministarstvo poljoprivrede’ u inspektoratu, a u Ministarstvu poljoprivrede ‘zovite Državni inspektorat’ – kaže pašna povjerenica Pčelarske udruge Bilogora-Bjelovar Vera Marušić.

Tko je krivac za nezapamćen pomor – ne zna se. Srećom, dio štete je pčelarima nadoknadila država s 860 kuna po košnici. Međutim, posljedice prošlogodišnjeg trovanja pogođeni bjelovarski pčelari su osjećali i ove godine.

-Kroz jesen i zimu su mnoge te zajednice oslabile i sad na proljeće su nastradale zbog unosa peludi koji je tada bio zatrovan tako da su gubici koji su tada bili prikazani još i povećani s tom slabom pčelom – tumači tajnik bjelovarske pčelarske udruge Davor Taritaš.

Pitanje koje se stoga neizbježno postavlja je – kako nesavjesnim poljoprivrednicima koji tretiraju s čim i kada ne smiju stati na kraj? Ima lijeka, siguran je iskusan daruvarski pčelar.

-Trebali bi nekoga kazniti da drugi onda paze što rade jer ako neće biti nitko kažnjen onda će to ponoviti i nagodinu – ističe Horak.

Kazne za korištenje neregistriranog sredstva za zaštitu bilja su za pravne osobe od 3.982 do 6.636 eura, a za fizičke od 1.990 do 3.318 eura. Miroslav Ahac drži da je ta gornja granica dovoljna za respekt prema pčelama, a vjeruje da se ovogodišnji nemili scenarij barem kod njih neće ponoviti jer su to greške koje iskusni poljoprivrednici više ne rade.

Ovaj tekst sufinanciran je od strane Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.