Što jedu naši učenici: Nema više ni pašteta ni hrenovki, ali zato ima…

Sendvič s graham kruhom ili integralnim pecivom, probiotički jogurt i voće dočekat će u ponedjeljka u školskoj kuhinji većinu bjelovarskih školarca. Nešto drugačiji menu imat će djeca u III. osnovnoj školi gdje ih očekuje pecivo punjeno šunkom i sirom te čaj s medom i limunom, kao i učenici V. osnovne škole gdje će se pripremati topli sendvič s graham kruhom ili integralnom pecivom, probiotički jogurt i voće, a potom i varivo od miješanih grahorica sa svinjetinom i voćni frape. Riječ je mahom o standardnim menijima za ponedjeljak.

Naime, prvog dana u tjednu se uglavnom poslužuje suhi obrok zbog nemogućnosti ranije pripreme, a u V. osnovnoj školi djeci se uobičajeno poslužuju dva kuhana školska obroka. No nakon ponedjeljka kuhat će se, naravno, u svim bjelovarskim školama. Tako će klinci u narednim danima sljedećeg tjedna uživati u okusima pašta-šute, variva od mahuna, mrkve i krumpira sa svinjetinom, pečenog pilećeg bataka s mlincima, zapečene tjestenine sa sirom, pilećeg filea u bijelom umaku… Osim toga, na meniju im se nalazi i voće i sve to za 10 kuna koliko košta prosječni školski obrok koji, kao što je poznato, više ne plaćaju roditelji već je on od Nove godine besplatan za sve školarce.

Ograničenja u pripremi

– Pri izradi školskog menija mnogo je ograničenja – od ograničenog budžeta do ograničenog broja kuhara i prostora. Ograničenja vezana uz prostor i osoblje posebno dolaze do izražaja otkako je obrok postao besplatan za sve školarce iako moram reći kako je već sada situacija bolja nego na samom početku. Naravno, o tim ograničenjima se malo govori, ali dovoljno je reći da djeca ne mogu isti dan imati i čaj i varivo jer za to nema kapaciteta. Svakako je cilj učenicima ponuditi što kvalitetniji obrok u zadanim okvirima kako bi imali dovoljan unos proteina, ugljikohidrata i masti – pojašnjava nutricionistica Margita Zlatić koja je posljednjih nekoliko godina kreatorica školskih menija bjelovarskih osnovnoškolaca.

U svemu tome, ističe, potrebno je u školske obroke uvrstiti i želje roditelja koje se uglavnom odnose na kuhani meni, ali i djece kako bi se što manje hrane u konačnici i bacilo.

-Ne možemo forsirati da jeca jedu hranu koju ne jedu ni kod svojih kuća. Nekada smo na meniju dvaput tjedno imali varivo, sada zbog povećanog broja djece koja se hrane u školskoj kuhinji, varivo imamo jednom tjedno. Ponedjeljkom je na meniju komadni obrok zbog jednostavnosti pripreme. Ono što je u startu bio moj cilj da iz dječje prehrane izbacim paštete i hrenovke koje su pune konzervansa, margarine koji zaista nisu kvalitetna namirnica, ali i mogućnost da si djeca sama šećere hranu – naglašava naša sugovornica otkrivajući i koja hrana najbolje prolazi kod bjelovarskih školaraca.

Različiti ukusi

-Otkako djeci nudimo tjesteninu od batata, zanimljivo je da vole narančastu tjesteninu, ali slabije prolazi ona od ljubičastog batata. Isto tako, nekada se traže repete variva od mahuna, a nekada dosta pripremljenih mahuna ostane. Slično je i s pizzom koja nekada odlično prolazi, a nekada ne. Standardno je da djeca vole griz, a zanimljivo je da isti obrok djeca u jednoj školi obožavaju, a u drugoj nikako ne prolazi. Tako, recimo, u jednoj školi uživaju u tijestu sa sirom, a u drugoj školi im se isto to tijesto nikako ne sviđa. Sve u svemu, u svakoj školi imamo nekolicinu djece koja će pojesti sve što im se ponudi, kao i nekoliko njih kojima se ne sviđa ništa ili malo toga. Upravo sam zato neprestano u kontaktu sa školama kako bismo zajedno pronašli najbolja rješenja u zadanim okvirima. Teško je svima ugoditi, no nastojim osluškivati želje djece i roditelja pa tako djeca jednom mjesečno imaju na meniju buhtlu s čokoladom, ali recimo i batak s krumpirom i zelje salatom. Te želje treba pomiriti s logističkim mogućnostima škola i financijskim okvirima, no najvažnije je da se danas djeca u školskim kuhinjama hrane kvalitetnije nego nekada – zaključuje Zlatić.