[FOTO] Obilježen Ljubičasti dan: Svaka 10. osoba u životu dobije epileptički napad

Aleksandar Veliki, Julije Cezar, Napoleon Bonaparte, Vincent Van Gogh samo je dio velikih povijesnih ličnosti koje su imale epilepsiju. Riječ je o bolesti koja postoji otkada i čovječanstvo, no oboljeli se i danas susreću sa stigmatizacijom. Kako bi se takva praksa barem malo umanjila, svake se godine obilježava Ljubičasti dan. Danas obilježen i u središnjem bjelovarskom parku gdje su učenici bjelovarske Medicinske škole i studenti Veleučilišta u Bjelovaru građanima dijelili promotivne letke, balone i maćuhice.

Epilepsija nije napad demona

– Željeli smo naše sugrađane upoznati s epilepsijom. Naime, pacijenti s ovom bolešću se nerijetko susreću s različitim predrasudama, pacijenti koju boluju od epilepsije i uzimaju svoju terapiju su posve normalni ljudi. Oni danas mogu voziti automobile i raditi svoje uobičajene poslove – naglasio je neurolog Cvjetko Štambuk s Odjela za neurologiju Opće bolnice „Dr. Anđelko Višić” Bjelovar koji je ovo događanje i organizirao. Dodao je kako nekada lijekovi nisu postojali, a nije se znao njezin uzrok. Neki su smatrali da je riječ o infektivnoj, a neki da je o nadnaravnoj bolesti. Sama riječ epilepsija dolazi od grčke riječi koja znači napadnut, obuzet čime se aludira na to da čovjeka demon uhvati. Naravno, nije riječ o tome. Prvi čovjek koji je shvatio da je riječ o neurološkoj bolesti bio je grčki filozof Hipokrat. Epilepsija je najčešća kronična neurološka bolest. U svijetu od nje boluje 65 milijuna ljudi, u Europi otprilike 6 milijuna, a u Hrvatskoj 40 tisuća ljudi. Podaci za Bjelovarsko-bilogorsku županiju ne postoje, no smatra se 1 do 10 na tisuću ljudi boluje od epilepsije. Zanimljiv je i podatak da će 10 posto ljudi u svom životu dobiti pravu ili simptomatsku epileptičku ataku.

Kako pomoći u slučaju napada?

-Simptomatske atake su provocirane, na primjer, niskom razinom glukoze, akutnim moždanim udarom ili akutnom infektivnom bolešću mozga, kao i alkoholizmom, ali nije riječ o epilepsiji.
Kada je riječ o „pravoj” epilepsiji, postoji više vrsta ove bolesti. Kod djece ona može biti vezana uz dob, a nakon što ona prođe, smatra se riješenom. Kod odraslih osoba, ako pacijent 10 godina nije imao ataku te ako su 5 godina bez terapije, bolest se također smatra riješenom – pojašnjava liječnik dodajući kako postoje žarišne i generalizirane atake.
– Kod generaliziranih, pacijent naglo izgubi svijest, ukoči se, grči, a takvo stanje traje do tri minute. Nakon toga je pacijent smeten, dezorijentiran, a može imati glavobolju. Oni u pravilu dolaze bez najave, no kod žarišnih ataka postoji najava. Oni osjećaju tzv. auru kao što su trnci, no oni su uvijek isti, a pacijenti ih znaju prepoznati i pripremiti se – kaže doktor Štambuk odgovarajući i na pitanje što učiniti ako se nađemo u blizini osobe koja doživi epileptički napad.
– Kada pacijent ima epileptičku ataku, treba osigurati okolinu u kojoj se ne može ozlijediti i staviti mu nešto mekano ispod glave. Kod napad traje, ne možemo mu puno pomoći, ne smijemo mu ništa stavljati u usta, kao ni držati ili uhvatiti kako ne bismo uzrokovali lomove. Kada epileptički status stane, osobu stavljamo na bok i provjeravamo diše li. Pacijenti nakon napada mogu biti smeteni, čak i agresivni pa trebamo stvoriti mirnu atmosferu – savjetuje doktor Štambuk dodajući kako je svakako najbolje pozvati hitnu pomoć.

 

*Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.