Bolest protiv koje se djeca cijepe još u rodilištu i dan danas uzima živote

I danas, čak 141 godinu nakon što je Robert Koch otkrio bakteriju Mycobacterium tuberculosis kao uzročnika tuberkuloze, ova zarazna bolest uzima živote diljem svijeta. Naime, od tuberkuloze svake godine oboli oko 10 milijuna ljudi, a 1,4 milijuna osoba umire i to posebice u Aziji i Africi. Brojke su to koje pokazuju da tuberkuloza nije bolest rezervirana za neka prošla vremena, već da je i danas veliki javnozdravstveni problem. Stoga se svake godine, 24. ožujka, obilježava Svjetski dan borbe protiv tuberkuloze. Dobra vijest je da se u Hrvatskoj svake godine bilježi sve manji broj osoba oboljelih od ove zarazne bolesti, a prema podacima Hrvatskog zdravstveno-statističkog ljetopisa za 2019. godinu novooboljelih je bilo 300-tinjak. Bolest je to s kojim se susreću i liječnici s područja Bjelovarsko-bilogorske županije, a pulmologinja Opće bolnice „Dr. Anđelko Višić” Bjelovar Maja Crkvenac ističe kako je cijepljenje protiv tuberkuloze preventivna mjera koja se najčešće obavlja još u rodilištu te kako ono štiti djecu od ozbiljnih oblika tuberkuloze kao što su meningitis i milijarna tuberkuloze, dok je zaštita od plućnog oblika bolesti oko 50 posto. Nažalost, cjepivo ne štiti od obolijevanja u odrasloj dobi, a trenutno ne postoji bolje cjepivo od BCG-a.

Postoji i tuberkuloza kože, kostiju…

– Tuberkuloza je zarazna bolest uzrokovana bacilom tuberkuloze koji prvenstveno zahvaća pluća, ali se može pojaviti i u bilo kojem organu, recimo na koži, mozgu, kostima, zglobovima, limfnim čvorovima, probavnom, genitalnom, mokraćnom sustavu i dr. Riječ je o kapljičnoj infekciji koja se zrakom širi od oboljele osobe na zdravu. Bakterije se nalaze u sitnim kapljicama koje nastaju kao aerosol prilikom kašljanja, kihanja ili govora zaražene osobe. Bakterije udisanjem dospiju do pluća gdje se razmnožavaju, a iz pluća mogu dospjeti u bilo koji organ u tijelu. Plućna tuberkuloza i tuberkuloza grkljana su zarazni oblici bolesti. Za širenje zaraze su pogodne osobe koje su duže, odnosno svakodnevno u bliskom kontaktu s TBC aktivnim bolesnikom. Nakon kontakta sa zaraženim bolesnikom uzročnik bolesti će dospjeti do pluća i zahvaljujući obrambenim stanicama i imunološkom odgovoru organizma ubiti bakterije i pretvoriti inficirane makrofage u sitne i tvrde tuberkule u plućnom tkivu. Ipak, jedan dio bakterija u tuberkulima ostaje živjeti, ali mogućnost razmnožavanja i širenja je ograničena. Nakon takve primarne infekcije većina osoba se primarno izliječi, a infekcija prelazi u latentnu. Osoba s latentnom tuberkulozom nije zarazna za druge ljude. Latentna infekcija može ostati doživotno i nikada se ne razviti u bolest, ali u određenim okolnostima kao što su slabljenje imunološkog sustava ili recimo HIV infekcija može doći do aktivacije latentnog žarišta, odnosno izbijanja bacila iz tuberkula i izazivanja aktivne bolesti. Kod malog broja primarno inficiranih neće doći do latentne infekcije već odmah dolazi do nastajanja aktivne bolesti. Osobito su ugrožene osobe s oslabljenim imunološkim sustavom i mala djeca – pojašnjava doktorica Crkvenac.

Od tuberkuloze može oboljeti svatko, ali…

Naglašava kako od tuberkuloze može oboljeti svatko, no kako su u povećanom riziku za obolijevanje djeca mlađa od tri mjeseca, osobe starije životne dobi, HIV pozitivne osobe, ovisnici o drogama i alkoholu, pušači, osobe pod dugotrajnom imunosupresivnom terapijom. Također, loši socijalni te higijensko-sanitarni uvjeti pridonose razvoju TBC.
– Simptomi kod aktivne plućne tuberkuloze su dugotrajni i traju više od tri tjedna, a to su kašalj, bolovi u prsištu, krvavi iskašljaji, opća slabost, gubitak tjelesne težine, umor, tresavica, vrućica, noćno znojenje – upozorava moja sugovornica. U dijagnostičkoj obradi nužna je anamneza i fizikalni pregled bolesnika, RTG prsnog koša, a pravi dokaz aktivne tuberkuloze je izolacija Mycobacterium tuberculosis iz bolesničkog materijala. Samo liječenje tuberkuloze se provodi u trajanju od najmanje šest mjeseci. Započinje na bolničkom izolacijskom odjelu i traje sve dok se u iskašljaju izlučuju bacili tuberkuloze, a nakon otpusta iz bolnice potrebno je redovito uzimanje lijekova i redoviti termini pregleda – kaže liječnica dodajući kako neadekvatno i nedovoljno dugo liječenje tuberkuloze može uzrokovati sojeve tuberkuloze otporne na terapiju čije je liječenje dugotrajnije i zahtijeva veća financijska sredstva.

 

*Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.