Sjajni rezultati domaćih liječnika: U 10 godina u BBŽ prepolovljena smrtnost od moždanog udara

PODIJELI S PRIJATELJIMA!

Mozak čini samo 2 posto težine suvremenog čovjeka, ali koristi čak 20 posto ukupne potrošnje kisika i 25 posto ukupne potrošnje glukoze. Zato ne treba čuditi što poremećaji opskrbe krvlju i kisikom dovode do vrlo teških oštećenja mozga. Ti poremećaji, odnosno prekidi cirkulacije su moždani udari te su drugi uzrok smrtnosti u Hrvatskoj, ali prvi uzrok invaliditeta. Pacijent može preživjeti i blaži i teži srčani udar, a ne imati tako teške posljedice. Moždani udar može trajno onesposobiti pacijenta, tajno vezati za krevet i socijalno izolirati.

Moguće prevenirati 50 % moždanih udara

– Postoje dvije vrste moždanog udara. Kod prvog nastaju oštećenja zbog nedostataka dotoka krvi, odnosno nedostatka hranjivih tvari koje mozgu trebaju. Druga vrsta moždanog udara nastaje zbog puknuća krvne žile, odnosno nastaje moždano krvarenje. Moždani udar uslijed začepljenja krvne znatno je češći – čak 85 posto svih moždanih udara ubraja se upravo u ovu skupinu – pojašnjava Marina Šimunović, neurologinja Opće bolnice „Dr. Anđelko Višić” Bjelovar. Ono što je dobra vijest je činjenica da je moždani udar danas bolest koju možemo prevenirati jednako kao i učinkovito liječiti. Naime, moguće je prevenirati više od 50 posto svih moždanih udara. Tu veliku ulogu ima sam pacijent, odnosno svaki pojedinac.

– Važno je prepoznati i identificirati svoje faktore rizika. Na genetiku, spol i životnu dob ne možemo utjecati, ali na druge rizične faktore itekako možemo. U prvom redu, to je promjena stila života te identificiranje i pravilno liječenje bolesti koje mogu dovesti do moždanog udara. To su povišeni krvi tlak, šećerna bolest i povećane masnoće. Kada kažem promjena načina života, u prvom redu mislim na redukciju tjelesne težine, prestanak pušenja i konzumiranja alkohola. Također, trebalo bi voditi računa o prehrani. Ona bi trebala biti bogata voćem, povrćem i orašastim plodovima. Nije toliko važno smanjiti udio masnoća kao što se uvijek naglašava, već je važna raznolika prehrana i održavanje normalne tjelesne težine. Naime, prekomjerna tjelesna težina je jedan od vrlo rizičnih faktora za nastanak moždanog udara. Prema nekim studijima, svaki peti moždani udar je uzrokovan prekomjernom tjelesnom težinom, odnosno prekomjerna tjelesna težina povećava rizik za moždani udar za više od 60 posto. Naime, percepcija javnosti je da su liječnici ti koji trebaju liječiti i sprječavati moždane udare, no svatko bi trebao preuzeti brigu o svom zdravlju i time prevenirati da do bolesti uopće dođe – upozorava doktorica Šimunović.

Prepoznajte simptome na vrijeme

Osim toga, neurologinja naglašava, ako do moždanog udara dođe, izuzetno je važno prepoznati simptome moždanog udara. Najčešće su to poremećaji govora, asimetrija lica, odnosno spušten usni kut jedne strane lica, različit osjet jedna polovice tijela ili motorička slabost jedne strane tijela, poremećaj ravnoteže, odnosno nemogućnost osobe da samostalno sjedi ili se samostalno kreće praćeno nekim drugim simptomima poput mučnine ili povraćanja. Prvi korak u liječenju je prepoznati simptome jer simptomi su ti koji dovode pacijenta liječniku.

– Zadnjih 15-ak godina dogodio se izuzetno velik napredak u liječenju moždanog udara. Ranije smo mi pacijentima mogli dati tabletu andola i pratiti kako će se on uz pomoć fizikalne terapije i drugih suportivnih terapija oporavljati. Danas možemo na mozgu ono što se već dugo vremena može na srcu. Može se ugrušak koji je krvnu žilu začepio otopiti lijekovima ili se može kateterima izvaditi, a to se radi na klinikama posljednjih pet do šest godina. Medikamentozna terapija se radi 15-ak godina u Hrvatskoj, a u Bjelovaru više od 10 godina. Na taj način pacijentima pomažemo da oštećenje do kojeg je došlo bude manje. Dakle, cilj nam je ograničiti tkivo mozga koje je ostaje oštećeno uslijed moždanog udara. Naime, kada pacijent dođe sa simptomima moždanog udara, taj moždani udar se već događa. Jedan dio moždanog tkiva je nepovratno izgubljen, ali jedan drugi dio je još uvijek spasiv. Upravo taj potencijalno spasiv dio mozga pokušavamo spasiti od trajnog oštećenja – pojašnjava naša sugovornica. No ako pacijent u bolnicu ne dođe na vrijeme, liječnici ne mogu napraviti ništa. Svaka izgubljena minuta znači gubitak oko šest milijuna moždanih stanica. Zato je važna svaka minuta.

Veliki napredak u liječenju

– Kada pacijent osjete pritisak u prsima, trče u hitnu. S druge strane, kad osjete smetnje govora ili da im je drugačiji osjet na jednoj ruci, pričekaju da vide hoće li proći. To je krivo. Naime, simptomi moždanog udara su na početku možda blažeg stupnja, ali kako oštećenje mozga napreduje, postaju sve ozbiljniji i teži za pacijenta. Postoje određeni sati u kojima mi ove metode liječenja možemo primjenjivati. Vremenski prostor za otapanje ugruška lijekovima je četiri i pol sata od početka simptoma, a za mehaničko uklanjanje ugruška iz krvne žile od početka simptoma ne smije proći više od šest sati. Ako čekate, ne može se napraviti nijedno ni drugo, a to znači da ne možemo adekvatno liječiti i adekvatno pomoći – pojašnjava doktorica Šimunović.

U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, prema dostupnim statističkim podacima, napravio se velik napredak u liječenju i zbrinjavanju osoba oboljelih od moždanog udara. U proteklih desetak godina, odnosno od 2011. do 2021. godine, gotovo je prepolovljen broj osoba koje umiru od moždanog udara u našoj županiji. Naime, 2011. godine godišnje je umiralo 320 ljudi od posljedica moždanog udara, danas je to 160 pacijenata.

-U liječenju i zbrinjavanju pacijenata ne sudjeluje jedan liječnik ili jedna struka. To je uvijek timski rad. Zahvaljujem kolegama s radiologije koji su u svakom koraku uz nas, kao našoj hitnoj službi. Današnjim metodama liječenja može se puno. Više se ne umire od bolesti od koji se nekada umiralo. Današnji lijekovi omogućuje da pacijenti žive, no problem moždanog udara je kvaliteta života nakon udara. Mi želimo našim pacijentima omogućiti upravo bolju kvalitetu života, a ne samo život kao takav – zaključuje neurologinja.

 

Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.


PODIJELI S PRIJATELJIMA!