Kako su Doline postale najmodernije reciklažno dvorište u Hrvatskoj
BJELOVAR – Svakim danom odlagalište otpada „Doline“ dokazuje da ima najmodernije reciklažno dvorište u Hrvatskoj. Nakon reciklažnog dvorišta, taj velebni kompleks gospodarenja otpadom proširio se na projekte izgradnje i opremanje postrojenja za sortiranje te postrojenja za biološku obradu ili jednostavnije rečeno, na sortirnicu i kompostanu koje su izgrađene u naselju Prespa.
Uz grad Bjelovar, sortirnicu će koristiti i Grad Daruvar te općine Dežanovac, Đulovac, Kapela, Končanica, Nova Rača, Rovišće, Severin, Sirač, Šandrovac, Velika Pisanica, Veliko Trojstvo i Zrinski Topolovac. Projekt je vrijedan 45.157.271,03 kuna, od čega je gotovo 37 milijuna sufinancirano novcem iz Europske unije, točnije iz Kohezijskog fonda. Udio financiranja iz Europske unije tako iznosi 85 posto. Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije naknadno je odobrilo još 3.248.841,52 kuna. Planirani zahvat sastoji se od unutarnjih asfaltiranih prometno manipulativnih površina, unutarnjih betonskih manipulativnih površina, vodonepropusne kanalizacije, zgrade sortirnice, upravne zgrade, montažne hale za skladištenje, zgrade pratećih sadržaja, parkirališta, ograde s kolnim i pješačkim prilazom te video nadzorom. Osigurana su i 22 parkirna mjesta za osobne automobile korisnika i zaposlenika postrojenja.
Sortirnica
Upravo je u tijeku instalacija opreme za sortiranje i recikliranje vrijedne gotovo dva milijuna eura.
– U prvu prihvatnu stanicu dolazi sav presortirani otpad. Iz njega se transporterom u otvarač vreća taj dio prebacuje i dalje ide kroz roto sito koji otprašuje otpad. Jedan dio sitnijeg otpada ide dalje u kompostanu dok ostatak ide prema sortirnoj liniji gdje se ručno odvaja u komponente. Nakon što se napune boksovi ispod sortirne linije, otpad ide u prešu gdje se balira te kasnije ide u reciklažu – pojasnio nam je posao strojeva u sortirnici Goran Bramberger iz tvrtke Tehnix d.o.o. koja je dobila posao opremanja sortirnice.
Oprema zgrade postrojenja za sortiranje odvojeno prikupljenog otpada namijenjena je prihvatu, transport, izdvajanju otpada prema veličini frakcije i vrsti materijala, sušenje, otprašivanje te baliranje odvojenih komponenti. Zaposlit će se deset radnika.
Kompostana
Ovaj tjedan počelo je i opremanje pogona kompostane koje se nalazi uz samu sortirnicu. Nositelj projekta je bjelovarski Komunalac dok je vrijednost projekta 14.671.048,66 kuna. Projektom izgradnje kompostane izgradit će se i opremiti postrojenje za recikliranje odvojeno sakupljenog biootpada.
– U miješanom komunalnom otpadu ima 35 do 40 posto biokomponenti, koje će ubuduće završiti u kompostani. Prošle godine u Dolinama je odloženo 11.414 tona otpada, a godinu prije 12.180 tona. Također, u 2022. godini prikupljeno je 1.848 tona materijala za recikliranje, poput plastike, papira, guma, drveta, dok je taj broj u 2021. bio za 86 tona manji – kaže član Uprave Komunalca Josip Heged.
Podjela spremnika
Dana 6. veljače počela je i podjela smeđih spremnika ili kanti za odvajanje biootpada.
– Spremnici se dijele od ponedjeljka do petka od 7 do 15 sati. Kasnije razmatramo opciju da vrijeme i pomaknemo s obzirom na to da su ljudi u radnom odnosu pa nekih nema kod kuće. No, za sada kada su dani relativno kraći, nastavit ćemo sa spomenutim rasporedom – rekao je Stipe Crnković, rukovoditelj radne jedinice komunalne djelatnosti u Komunalcu.
S podjelom spremnika krenulo se ranije kako bi, u trenutku kada Komunalac završi probni rad kompostane koji traje 120 dana, uspješno krenuli s organiziranim odvozom spremnika od domaćinstava.
– Građani će o svemu biti obaviješteni na vrijeme. Za sada se samo dijele spremnici, a o datumu odvoza biorazgradivog otpada obavijestit ćemo građane putem novog rasporeda i edukacijskog letka na poleđini računa, web stranica, putem i slično – navodi.
Nije na odmet ponoviti što će građani sve moći odvajati u smeđe spremnike.
– Sav kuhinjski otpad, ostaci od voća i povrća, ljuske jaja, talog kave, vrećice čaja, ostaci kruha, peciva, listovi salate, kelja, kupusa, blitve i sveg drugog zelenila, vrtni ili zeleni otpad, uvelo cvijeće, granje, otpalo lišće, otkos trave, živica, grmlje, zemlja iz lončanica, ostali biootpad kao što je kora drveta, piljevina, iverje, borove iglice i sve ostalo što će pisati na letku – rekao je Crnković.
Ukupno je nabavljeno 8300 smeđih spremnika, a želja Komunalca je da se svi spremnici podjele. Kapacitet postrojenja je 4.000 tone godišnje, a predviđena količina obrađenog biootpada u prvoj kalendarskoj godini je 2.000 tona uz proizvodnju 800 tona komposta. U drugoj kalendarskoj godini predviđena je obrada 3.000 tona biootpada uz proizvodnju 1.200 tona komposta, dok je u trećoj godini rada predviđena obrada 4.000 tona biootpada te proizvodnja 1.600 tona komposta.
Novi kompaktor
Nedavno je na odlagalište otpada „Doline“ stigao novi kompaktor – stroj s utovarnim košem za rad na odlagalištu, kojim se nesmetano prekriva otpad zemljom iz iskopa. Kompaktor stoji 3.632.250,00 kuna, odnosno 482.082,42 EUR. Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao je 60 posto vrijednosti investicije. Ostatak su, u jednakim omjerima, financirali Grad Bjelovar i Komunalac.
– Stroj ima težinu preko 26 tona, a koristit će se za prekrivanje zemlje te prelazak preko otpada kako bi se pospješilo bolje sabijanje. Zamjena je za stroj star 34 godine koji je do sada bio na odlagalištu i s kojim smo radili sve ove godine. Očekujemo iskorak i da ćemo moći postići bolju sabijenost otpada – pojašnjava Crnković.
Završetak radova
– Na odlagalištu otpada „Doline“ investicije su započele uz uspostavu odlagališta, reciklažno dvorište, proširenje plohe za odvajanje miješanog komunalnog otpada, a sortirnica i kompostana zadnji su projekti. Prema nekom hodogramu, završetak svih radova i opremanje je s travnjem ove godine, eventualno ako nešto iskrsne, onda u svibnju. Šest mjeseci je probni rad, a za to vrijeme se dijele spremnici za prikupljanje biootpada. Mogli bismo reći studeni ove godine ili siječanj sljedeće da bi trebao krenuti pun pogon – rekla je predsjednica Uprave Komunalca Ivana Jurković Piščević.
Poruka građanima
– Mišljenja sam da možemo imati deset ovakvih odlagališta otpada, a da to ništa ne znači ako građani ne budu spremni za odvajanje otpada. Za odvajanje otpada treba znati što ide, kamo ide i zbog čega ide, a tu je svojevrsna naša zadaća pokazati im što smo sve napravili i čemu to služi. Naš okoliš ne može više trpiti silna ilegalna odlagališta i razbacivanje otpada svugdje. To je ona floskula da otpad nije smeće, sve je iskoristivo. Otpad je jedan od najkorisnijih resursa koji mi proizvodimo i zato ga mi moramo i smanjiti jer nam priroda to neće tako lako oprostiti – zaključila je Jurković Piščević.