Posjetili smo odjel za dijalizu: ‘Ovdje su svi divni, no jedva čekam novi bubreg!’

Utorak, četvrtak i subota dani su u tjednu kada Grubišnopoljac Srećko Atlija već godinu i pol ne preskače put za Bjelovar. Upravo taj put za njega znači život. Srećko, naime, tim danima na nefrologiji bjelovarske Opće bolnice „Dr. Anđelko Višić” ima zakazane termine za dijalizu. No njegova priča s problemima vezanim uz bubrege počinje i nešto ranije – prije četiri godine kada je sasvim slučajno, tijekom liječničkog pregleda, ustanovljeno da mu se jedan bubreg osušio i došao na veličinu lješnjaka. Drugi bubreg je preuzeo funkciju tog osušenog tako da nije osjećao nikakve simptome.

Triput tjedno po četiri sata

– Godinu dana nakon toga sam išao na kontrolu i ustanovilo se da imam karcinom s unutarnje strane zdravog bubrega. To je, naravno, značilo operaciju. Kako mi je liječnik iz KBC-a Sestre milosrdnice pojasnio, zahvat je bio zahtjevan zbog samog položaja karcinoma, no u to vrijeme nije bilo govora da ću završiti na dijalizi. Ipak, nakon operacije, bubreg nije proradio kako se očekivalo pa se dijaliza nametnula kao jedino rješenje. Sada već godinu i pol dolazim u Bjelovar triput tjedno po četiri sata – započinje svoju priču Atlija dodajući kako se do sada posve navikao na svoj novi životni ritam iako s nestrpljenjem očekuje poziv koji će značiti transplantaciju bubrega.
– Osjećam se dobro. Najveći mi na napor što četiri sata moram ležati. To mi je teže nego da moram raditi, no što je tu je. Vrijeme kratim mobitelom, malo pogledam TV i gledam u sat da vidim kad će vrijeme proći. Zaista se veselim transplantaciji. Sad me već svi pitaju „Pa kad će jedanput taj bubreg?” , no ja se nadam. Optimist sam. Pa moje ime Srećko će mi valjda donijeti sreću. Vjerujem u dragog Boga i doktore. Transplantirat će mi ga na KBC-u Rebro. Zahvaljujem unaprijed svima tamo, ali i svim doktorima Vinogradskoj gdje sam operirao karcinom. Naravno, neizmjerno sam zahvalan našim liječnicima – doktorici Ivanac i doktoru Bosancu, kao i sestri Vesni koja sve vodi te svim drugima sestrama i osoblju koji ovdje rade. Ne znam kako im zahvaliti na svemu što čine za mene. Svi su jako ljubazni. Osjećam se kao da smo skupa sto godina – naglašava svoje zadovoljstvo naš sugovornik dodajući kako je nedavno završio sa svim potrebnim pretragama koje su pokazale da su svi njegovi organi zdravi što je preduvjet za transplantaciju.

Spreman za poziv

– Spreman sam za poziv. Što bude, bude. Vjerujem da sam u dobrim rukama. Iako su ovdje svi divni, jedva čekam da više ne moram dolaziti. Čak ću imati višak vremena – kroz šalu zaključuje ovaj 59-godišnjak koji je jedan od 64 pacijenta koji su u ovom trenutku u kroničnom programu dijalize u bjelovarskoj bolnici. Kako pojašnjava nefrologinja Renata Ivanac Janković, voditeljica Odjela kardiologije i nefrologije Službe internističkih djelatnosti Opće bolnice „Dr. Anđelko Višić”, svi pacijenti su raspoređeni u dvije smjene tijekom šest dana u tjednu kada se radi dijaliza.
– Dio tih bolesnika, njih 14, je u obradi ili na listi za transplantaciju, a do sada je iz našeg centra transplantiran 61 bolesnik. Ove godine već imamo jednu transplantaciju iza sebe. Svaka od njih nas stvarno veseli jer upravo je to najbolji način liječenja budući da nakon zahvata pacijent ima bitno drugačiju kvalitetu života – ističe primarijus Ivanac Janković otkrivajući kako se trenutno provodi nešto manje transplantacija nego ranijih godina, no kako svi pacijenti koji jesu na listi prije ili kasnije bubreg i dobiju.
– Problem je i duga obrada prije samog zahvata kojom se moraju isključiti sva žarišta i infektivnih bolesti i tumora. Naime, na listu mogu ići samo pacijenti koji su potpuno zdravi jer sva ta imunosupresija kasnije nosi rizike od aktivacije tumorskih bolesti i infekcije – pojašnjava naša sugovornica povodom Međunarodnog dana bubrega koji se diljem svijeta tradicionalno obilježava drugog četvrtka u ožujku.

Oštećenja bubrega najčešće ne bole

Na ovaj dan cilj je podići svijest o važnosti bubrega za cjelokupno zdravlje. Većina bolesnika s blagim i srednje teškim oštećenjem bubrežne funkcije nema nikakve simptome, a prvi klinički znaci kronične bubrežne bolesti mogu biti pojava visokog tlaka, svrbeža, noćnog mokrenja, krvi u mokraći, sindroma nemirnih nogu, otežanog disanja, mučnine, slabosti, ali i brojni drugi nespecifični simptomi. Pri tome je važno znati da kronična bubrežna bolest obično ne prolazi, ali se može liječiti. Što prije znate da ju imate, to su veći izgleda za učinkovito liječenje. S druge strane, bubrežna bolest može napredovati u bubrežno zatajenje stoga bi se svatko od nas trebao držati nekoliko zlatnih pravila za zdravlje bubrega. Jedno od njih je kontrola krvnog tlaka i šećera u krvi. Drugo se odnosi na zdravu prehranu i unos dovoljne količine tekućine. Vrlo je važna i tjelesna aktivnost, nepušenje, kao i uzimanje lijekova pod nadzorom liječnika. Stoga ako imate neki od rizičnih čimbenika za bubrežnu bolest, a to su prije svega povišen krvni tlak, dijabetes, kardiovaskularne bolesti i obiteljska anamneza kronične bubrežne bolesti, prekontrolirajte se.

 

Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.