Od rekreacijskog bazena izrasle u perjanicu kontinentalnog turizma, ali gradnja je i dalje neizvjesna

Bjelovarske toplice prijavljene su na Nacionalni plan oporavka i otpornosti iz kojeg se očekuje maksimalna potpora od 17,2 milijuna eura, a valuacija svih prijavljenih projekata mogla bi biti dovršena u roku od tri mjeseca. Pristigle projekte procjenjivat će strani stručnjaci čime bi se trebala eliminirati politička pristranost.

O rezultatima prijave toplica na NPOO uvelike ovisi sudbina najambicioznijeg projekta u povijesti bilogorske prijestolnice.

Priča o izgradnji bjelovarskih toplica, iako je još uvijek miljama daleko od postavljanja kamena temeljca, traje već šest godina i tek dva mjeseca manje od mandata gradonačelnika Darija Hrebaka.

Kiševa farma

Iako je period od šest godina nedvojbeno predstavlja dugo razdoblje, treba reći da se tijekom čitavog tog perioda projekt razvijao i to od strane vrhunskih stručnjaka.

Jedna od najzaslužnijih osoba u tomu projektu pokojni je pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti Ivica Markovinović, geolog po struci i veliki zagovornik iskorištavanja geotermalne energije.

Sve je krenulo od Kišove farme u Velikom Korenovu, gdje je, znalo se desetljećima, bio izvor tople vode. Taj se izvor „uobličio” u projekt za prijavu na program Life, a u prvoj inačici tamo je predviđena izgradnja natkrivenog alergorekreacijskog bazena s pratećim sadržajima, staklenika i otvorenog ekološkog jezera sa pratećim sadržajima poput dječjih igrališta i višenamjenskih površina.

Iako taj projekt nije prošao, nastavila se priča o geotermalnom potencijalu i budućim toplicama, a Grad Bjelovar uskoro je raspisao i prvi natječaj za izgradnju eksploatacijske bušotine u tom prigradskom naselju.

Dodatni zamah bjelovarske terme dobivaju idejom da se osim zabavno-rekreativnih sadržaja ponuda nadopuni olimpijskim bazenom. Usto, s obzirom da je želja gradonačelnika bila da buduće toplice ne budu omča oko vrata gradskom proračunu, u projektu je angažiran čitav niz uglednih konzultanata s bogatim iskustvom i referencama u turizmu poput Horwatha HTL, PwC-a i Gark Konzaltinga.

Terme Bjelovar

Još jedan važan korak na tom putu bio je osnivanje tvrtke Terme Bjelovar početkom ožujka 2020. godine. Ta tvrtka, osim za izgradnju bjelovarskih toplica, ima važnu ulogu i u budućem iskorištavanju geotermalne energije.

Glavni projekt budućih bjelovarskih toplica jednoglasno je prihvaćen u Gradskom vijeću u studenom 2021. godine, a tada je vrijednost projekta procijenjena na 250 milijuna kuna. Tom prigodom Hrebak je rekao da očekuje da će se 60 posto projekta financirati putem NPOO-a, ali i projekt ima punu potporu Hrvatskog plivačkog saveza, Hrvatskog vaterpolo saveza i Hrvatskoj olimpijskog odbora.

– Naš jedini zahtjev je da ovaj projekt bude konkurentan te da se možemo prijaviti na natječaj. Olimpijski zatvoreni bazen u sastavu ovog projekta, tek je jedan od tri u Hrvatskoj koji bi zadovoljili standarde za međunarodna natjecanja i Bjelovar njime može postati centar za vodene sportove u Hrvatskoj, vjerojatno i za pripreme plivačkih i vaterpolo reprezentacija. Ovim projektom možemo snažno razviti kontinentalni i sportski turizam našeg grada i županije – poručio je tom prigodom Hrebak.

Povećana cijena

Nova studija isplativosti gradskim vijećnicima predstavljena je sredinom veljače ove godine, a u međuvremenu je i cijena investicije povećana na 48 milijuna eura (uključujući PDV), što je, među ostalim, i rezultat divljanja cijena energenata, odnosno povećanjem kapaciteta za proizvodnju energije iz obnovljivih izvora. Na taj bjelovarske toplice bit će dodatno izolirane od šokova na energetskom tržištu koji su poprilično narušili stabilnost poslovanja hrvatskih, ali i toplica u okruženju uslijed nedavnih višestrukih poskupljenja plina i struje.

Prema aktualiziranoj verziji studiji, očekuje da će 45 posto troškova izgradnje biti financiranja sredstvima iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Još 45 posto troškova namirilo bi se putem kredita Hrvatske banke za obnovu i razvoj s četverogodišnjim počekom, a preostalih deset posto stiglo bi iz gradske blagajne.

Prema predstavljenoj studiji, toplice bi radile tijekom cijele godine zahvaljujući kombinaciji atraktivnih vanjskih i unutarnjih sadržaja te bi u prvoj stabiliziranoj godini poslovanja trebale imati 240 tisuća posjetitelja.

No, moguće je i da su prilikom predaje prijave Termi Bjelovar na NPOO projekcije broja posjetitelja, ali i financijskih pokazatelja, postavljene bitno konzervativnije.