Kojih radnika u BBŽ nema ni za lijek?

Mediji su se ovih dana raspisali o tome kako nitko ne želi biti grobar zbog čega komunalne tvrtke muku muče s organizacijom posla, a to je pak još jednom aktualiziralo pitanje deficitarnih zanimanja. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je na tom popisu čak 40 zanimanja, a uz ostale kronično nam nedostaje zidara, zavarivača, keramičara, vodoinstalatera, pekara, konobara, medicinskih sestara, ali i onih s diplomom predškolskog odgoja, medicine, njemačkog i engleskog jezika, matematike, fizike, strojarstva, dentalne medicine. To, međutim, ni nisu sva zanimanja za kojima je lani vladala najveća potraga na području županije.

-Najtraženija su bila zanimanja radnika za pomoć u kući, berača poljoprivrednih proizvoda, prodavača, konobara, čistača, odgojitelja predškolske djece, radnika na proizvodnoj liniji, njegovatelja starijih osoba, te stolara – navodi Renata Jakić iz bjelovarskog ureda Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Kako bi odgovorio na potrebe tržišta rada Hrvatski zavod za zapošljavanje ima niz mjera aktivne politike zapošljavanja među kojima i obrazovanje nezaposlenih.

-Nezaposlena osoba može biti uključena u mjeru obrazovanja u obrazovnim ustanovama. U našoj županiji to su programi ecdl operater, njegovatelj, maser, kozmetičar, šivač, kuhar, sobar, priprematelj pizze, keramičar, monter suhe gradnje, rukovatelj toranjskom dizalicom, cnc operater, bravar, zavarivač, viličar, a imamo i obrazovanje iz engleskog, njemačkog i talijanskog. Uz sve navedeno imamo obrazovanje putem vaučera – kaže Jakić.

Međutim, da bi se problem deficitarnosti zanimanja riješio, pristupiti mu treba u redovnom obrazovanju. Godinama se na obrtnička zanimanja nepravedno gledalo, pa i pomalo prezrivo, kao na upisne rezerve za one s lošim ocjenama. Taj trend se mijenja, pa tako i Obrtnička škola Bjelovar posljednje dvije školske godine nema problema s upisima i budi veće zanimanje osmaša. Osim činjenice da su svi postali svjesni da nam dobrih majstora nedostaje, jedan od razloga je bio i poticaj državne obrazovne politike.

-U zadnje vrijeme je porastao interes za tim zanimanjima, a mislim da je tome doprinijelo stipendiranje učenika Ministarstva gospodarstva. Ove godine nije bilo stipendiranja, pa ne znam kako će ove godine sve završiti, hoće li se stipendiranje nastaviti i hoće li biti interesa učenika ili ne – kaže ravnatelj bjelovarske Obrtničke škole Branko Cvetković.

No, mlade i nakon škole treba zadržati u Hrvatskoj, a to se može dobrim plaćama, uvjetima zbog kojih će poželjeti ostati.

-Slušam mlade ljude i oni kažu ‘mala je razlika, pa mi se ne isplati i radije ću ostati u Hrvatskoj’, ali ako vide da će drugdje zaraditi puno više sigurno će otići van – ističe Cvetković.