Stevo kaže da je otkrio tajnu staru 2000 godina i da zna što su radili Rimljani na Bilogori

Kada je prije nešto više od dvije godine radio u šumi i vidio neobičnu konfiguraciju terena, Stevo Hudja pomislio je kako se radi o ostacima fortifikacijskih objekata iz daleke povijesti. Danima i godinama obilazio je teren u potrazi za predmetima koji bi upućivali o čemu se radi, odnosno, iz kojeg su razdoblja tragovi prepoznatljivi i danas.

I tada mu se osmjehnula sreća, pronašao je dva predmeta koji upućuju na zaključak kako je na tom mjestu bilo staro rimsko naselje i to najveće na prostoru Bilogore!

Hudja se više od 30 godina bavi pronalaženjem predmeta iz prošlosti i prehodao je tisuće kilometara na području Bjelovarsko-bilogorske županije, ali kaže da ništa veće do sada nije pronašao, niti vidio. Inače je poljoprivrednik iz Velike Trnovitice, ali se posvetio pronalaženju predmeta iz prošlosti našeg kraja. Tijekom svih tih godina pronašao ih je više od 20 tisuća i mnogi se nalaze u muzejskim zbirkama Bjelovara i Kutine. Posljednjih šest godina živi u Bjelovaru.

Veliki rudnik

Na novom nalazištu, u šumi se nalazi i sustav kanala i rovova koji upućuju na postojanje rudnika iz kojeg se vadio kamen, vapnenac ili kakva druga ruda. Sustav kanala je tako napravljen da vodu usmjerava prema jednom mjestu, gdje se nalazio nekakav mlin, ustava ili postrojenje za mljevenje i ispiranje kamena ili što se već vadilo iz rudnika.

Teren je prošaran kanalima i putevima kojima se teret i voda transportirala do najniže točke gdje su se iskopine očito prerađivale.

Nedaleko od takvog “proizvodnog pogona” negdje je moralo biti i naselje i Hudja ga je locirao na obližnjem brežuljku i tamo je pronašao dršku vrča i rimski novac koji su mu potvrdili pretpostavku da se radi o rimskom naselju.

-Teško je danas zamisliti što se na tom prostoru nalazilo prije dvije tisuće godina, ali sve upućuje na veliko naselje i rudarenje pa tako i veliku proizvodnju od koje se tada moglo živjeti, kaže Stevo Hudja tijekom gotovo dvosatnog obilaska terena.

Rimski građevinari

Brojni humci i nasipi prostiru se na više od tisuću četvornih metara što upućuje na veličinu i važnost iskopa. Rimljani su bili poznati građevinari. Iza njih su ostali brojni mostovi, kanali, popločane ceste i mnoga inženjerska remek djela koja su bila rasprostranjena po cijelom Rimskom Carstvu. Rimljani su imali vrlo veliku i razgranatu mrežu cesta po cijelom teritoriju svojeg carstva i pretpostavlja da je mreža njihovih cesta bila duga više 400 000 km, od čega je preko 80 500 km bilo popločano. Rimske cestovne mreže bile su važne za održavanje stabilnosti carstva i njegovo širenje. One su bile namijenjene za transport, po njima je bilo dopušteno hodati, prolaziti i voziti stoku, vozila ili promet bilo kojeg opisa duž ceste.

Rimske su ceste prvenstveno gradili sami legionari. Inženjeri su bili redoviti pripadnici rimske vojske i njihovo znanje o izgradnji cesta, utvrda, akvadukata i mostova bilo je neprocjenjivo bogatstvo.

Izumili cement

Bitno su poboljšali postojeću tehnologiju, a kao jedan od najvrednih izuma za rimsku civilizaciju, povjesničari navode cement. On je bio ključna nova tehnologija koju su uveli Rimljani, koja je gradnju od kamena učinila jednostavnijom i jeftinijom.

U neposrednoj blizini novootkrivenog “najvećeg rimskog naselja na Bilogori”, nalazi se i tzv. stara „velika cesta“ ili „via magna“ koja je bila u funkciji sve do 17. stoljeća. Ta stara antička cesta išla je od Ptuja pa sve do Osijeka prolazeći nedaleko od obronaka Bilogore. Moguće je građena i održavana baš kamenom iz ovog nalazišta.

Hudja nam je pokazao mjesto rimskog naselja i fortifikacije, ali smo morali obećati da nećemo odati lokaciju jer bi to značilo davanje adrese brojnim avanturistima i pljačkašima da pretražuju i kopaju po terenu u nadi da će pronaći vrijednosti koje kasnije mogu prodati. To bi moglo nanijeti veliku štetu nalazištu pa lokacija ostaje tajna dok je ne osiguraju nadležne ustanove.

Tko je Stevo Hudja?

Poljoprivrednik iz Velike Trnovitice rođen je 1959. i već 30 godina zaljubljen je u arheologiju, prošao je tisuće kilometara pješice i bez suvremene opreme i kopanja pronašao oko 20 tisuća predmeta, neke stare i više od sedam tisuća godina. Kaže da ima posebno oko za pronaći i neke predmete manje od centimetra poput vrhova strijela ili koplja. 20-ak godina surađivao je s Goranom Jakovljevićem, arheologom i bivšim kustosom bjelovarskog muzeja, ali se s njim razišao jer mu se, kako tvrdi, miješao u obiteljski život, a prijavio ga je i za otuđenje desetak tisuća predmeta koje je on sam pronašao, predao mu, a nisu nigdje registrirani.

Nakon razlaza s Jakovljevićem, surađivao je s Muzejom Moslavine u Kutini gdje je ostavio brojne nalaze i knjige u kojima je opisan svaki pronađeni predmet. Tu su i dokazi kako se ne može ući u trag brojnim vrijednim artefaktima koji su pronađeni, opisani, predani Jakovljeviću, ali nisu registrirani u bjelovarskom muzeju.

Već posljednjih šest godina živi u Bjelovaru kao podstanar kod Steve Djurdjevića Kuma i Nevenke Kudelnjak.

Počasni je član Arheološkog društva.

Što kaže struka

Pitali smo u Gradskom muzeju Bjelovar i Konzervatorskom zavodu Ministarstva kulture znaju li išta o otkriću Steve Hudje. Milan Pavlović, ravnatelj Muzeja, rekao je da je iz kulora nešto čuo o tome, ali da nikakve službene potvrde ili dopisa nije primio pa o “najvećem rimskom naselju na Bilogori” ne može ništa reći.

(Željko Brkić/Bjelovarski list)