Okupljaju tek desetak vjernika, za veće obrede moraju u Zagreb, no svoju religiju vjerno čuvaju

DARUVAR – Kada netko spomene Židove, nerijetko će se naći poneki veseljak koji će kroz neku šalu, duboko uvriježenu floskulu za društvo u kojem živimo, reći nešto samo njemu smiješno o toj religijskoj manjini, što će zapravo biti i uvredljivo. Aron Bienenfeld, predsjednik Židovske općine Daruvar, napominje da je to svakodnevica Židova, koji, baš kao i bilo koji drugi vjernici, ne hodaju okolo i hvale se svojom religijom. No, imuni na šale i floskule o svojoj religiji, nisu. Samo, teško je boriti se protiv toga.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, iz Popisa stanovništva iz 2021. godine, u Republici Hrvatskoj živi 410 pripadnika židovske nacionalne manjine, a najviše ih živi na području Grada Zagreba, Splitsko-dalmatinske i Primorsko–goranske županije. U Daruvaru, Židovska Općina okuplja njih 30-ak, ali samo ih je 10 trajno stacionirano u samom gradu i na području županije. No, nije uvijek bilo tako.

– Daruvar je u neku ruku specifičan s doseljavanjem Židova, a priča o Židovima u Daruvaru počinje s doseljavanjem Jankovića jer su oni poticali trgovinu, obrt, bankarstvo, trebali su zanatlije. Židovi su se tu prepoznali, pa im lagano raste broj, u periodu krajem 18., početkom 19. stoljeća. S 20 duša, do sredine stoljeća broj je narastao na 50. Tu se pojavila potreba za nekom vjerskom organizacijom, pa tu opet uskače Janković, ustupio je jednu prostoriju za održavanje obreda, a onda i zemljište za Židovsko groblje – priča nam sugovornik Bienenfeld i dodaje da je 19. stoljeće bilo doba kada se ta religija širila po gradu, ali i Hrvatskoj.

– 1860., kad i groblje, posvećuje se i Daruvarska sinagoga. U tom periodu je zlatno doba židovstva, razvija se vjera, uključuju se u svakodnevni život Daruvara. U tom periodu, imali su u gradu tri rabina, a to su bili Gros, Frankfurter i Fischer. Kasnije su svi oni imali svoj put, sin rabina Frankfurtera, David, je u Švicarskoj ubio nacističkog veleposlanika u toj zemlji, što se smatra prvi otporima Židova protiv nacizma. Od drugog rabina Fischera potekla je slavna daruvarska i svjetska umjetnica Eva Fischer – pojašnjava nam.

I sve je to donekle funkcioniralo, do pojave NDH i njihovog dolaska na vlast u Daruvaru 1941. Tada su krenule deportacije.

– Od dvjestotinjak duša u gradu, stradalo je njih 146, prema nekim drugim brojevima i 165. Brojke su dvojne, zbog onih koji su prebjegli, ali i onih koji su se skrili – priča nam.

I iako je riječ o malenoj religijskoj zajednici, Bienenfeld kaže im je njihova religija utjeha.

– Ona uključuje i nacionalnost. To kod nas nije odvojivo. S druge strane, gdje god da Židovi jesu stvaraju svoj mentalitet i prilagođavaju se društvu u kojem žive. Mi vjerujemo u Stari zavjet, mi to zovemo Tora. Ima 613 zapovjedi koje se Židovi moraju držati, da bi ispunili svoju dužnost židovstva, iako se toga teško držati – priča nam kroz smijeh i napominje da se i oni moraju jako truditi da sve to dostignu. A najveći im je problem dostupnost vjerskih sadržaja i obreda.

– Mi ovisimo o koordinaciji. Naš rabin je Luciano Moše Prelević, on stoluje u Zagrebu, ali prema potrebi dolazi u ostale Općine. Mi blagdane tako uglavnom obilježavamo u Zagrebu. Iako u Daruvaru imamo prostor s adekvatnim artefaktima koji nam je na ponos jer postoji Židovska soba, no teško je skupiti dovoljan broj ljudi u tako maloj Općini, a da služba bude kvalitetna kako bi trebala biti – zaključuje naš sugovornik.

FOTO: FACEBOOK ŽIDOVSKA OPĆINA DARUVAR, GRAD DARUVAR