Treba li i Hrvatska poput Francuske mladima osigurati besplatnu kontracepciju?

Francuska je mladima do 25 godina osigurala besplatnu kontracepciju. Od prošle godine pravo na nju imaju žene koje dobivaju besplatne, primjerice, kontracepcijske pilule i flastere.

Do 2022 godine na to su imale pravo djevojke do 18 godina što se pokazalo dobrim potezom jer je pao broj pobačaja. No, uočeno je da su žene nakon 18-e godine prestale uzimati kontracepciju i to zato što si ju nisu mogle priuštiti, stoga ju je svima koje to žele odlučila osigurati država. S prvim danom ove godine u cijelu su priču uključeni i mladići do 25 godina kojima se u ljekarnama dijele kondomi što je francuski predsjednik Emmanuel Macron nazvao “malom revolucijom kontracepcije”, a tom malom revolucijom Francuzi žele prevenirati neželjene trudnoće i spolno prenosive bolesti, ali i uključiti i mladiće i ukazati i na njihovu odgovornost u kontracepciji i očuvanju spolnog zdravlja. Bi li Hrvatska trebala slijediti francuski primjer? Mišljenja mladih su podijeljena.

-Možda bi i Hrvatska mogla kada bi bolje poslovala kao i Francuska….Ne bi trebala jer takav potez ne smatram korisnim…..Trebala bi i Hrvatska mladima omogućiti besplatnu kontracepciju pogotovo jer se općenito o toj temi premalo priča, a trebalo bi više – odgovorili su na naše pitanje srednjoškolci i srednjoškolke pomalo sramežljivo, smijuljeći se, tražeći potporu prijatelja/ca i isključivo anonimno.

Njihova neugoda ne treba čuditi jer spolnost, spolni odnosi, kontracepcija su kod nas još uvijek tabu tema.

-I mladi, ali i odrasli se srame razgovarati o spolnom zdravlju i spolnim odnosima. To uvijek radimo potiho, najčešće ‘googlamo’, ali se time i izlažemo opasnosti da se bojimo posjetiti stručnjaka koji bi nam na ta pitanja trebao odgovoriti. Naša anketa preko mobilne aplikacije spolno zdravlje je pokazala da su mladima izvori informiranja najčešće mobitel, a najrjeđe nastavnici jer ih ne smatraju povjerljivima. Osjećaju se neugodno razgovarati i sa stručnjacima – navodi Davor Dubravić, psiholog udruge HUHIV koja ima i Savjetovalište za spolno i reproduktivno zdravlja i CheckPoint centar.

Iako je Internet omogućio lak pristup informacijama, teško je razlučiti koji su podaci točni, a koji ne, pa je pogotovo mladima teško steći dovoljno znanja da bi na siguran i informiran način stupili u spolne odnose i zaštitili svoje i zdravlje svog partnera i partnerice.

-Nama u CheckPoint centar dolaze ljudi nakon duljeg vremena ‘googlanja’ kada su zbunjeni i prestrašeni i ja ih ne krivim jer ih nitko nije naučio kako se to radi i kome trebaju ići, niti mi kao stručnjaci radimo na tome da steknemo povjerenje građana – kaže Dubravić.

Sram, strah od osuđivanja, nedovoljna informiranost povećavaju rizik od neželjene trudnoće, ali i spolno prenosivih bolesti. Istraživanje provedeno u dvije srednje škole u Hrvatskoj je pokazalo da je 59 posto učenika i učenica stupilo u spolni odnos, ali ih samo 17 posto ima visoku razinu znanja o spolnosti i prevenciji rizičnih ponašanja. 23,7 posto ih je navelo da su imali partnera odnosno partnericu za jednu noć, gotovo svi su izjavili da koriste kontracepciju pri čemu su prezervativi najkorištenija metoda. 65 posto sudionika/ca istraživanja drži da bi besplatna kontracepcija smanjila broj neželjenih trudnoća i spolno prenosivih bolesti. Bjelovarski ginekolog Nikola Galkowski ipak drži da s dostupnošću kontracepcije u Hrvatskoj nemamo problem jer je većina oralnih kontraceptiva na listi HZZO-a te su nadoplate minimalne. No, trebali bi više raditi na informiranju.

-Nakon 30 godina rada u struci mislim da jako još moramo poraditi na edukaciji mladih ljudi kako bi bili svjesni problematike ulaska u spolni život i smatram da je dužnost svih nas, od roditelja, škole, stručnjaka da mlade od što ranije dobi educiramo. Spolna edukacija, zdravstveni odgoj mora biti spuštena na dob od 11,12 godina i potrebno im je već tada govoriti o spolnom životu, rizicima, kontracepciji – ističe doktor Galkowski.

Upravo je nedostupnost službenih i provjerenih informacija i jedan od najvećih razloga zbog kojeg je Hrvatska pala na Europskom atlasu kontracepcije i sada se nalazi u crvenoj zoni u društvu primjerice Mađarske, Bjelorusije i Rusije.