Vladimir Šeks o priznanju Hrvatske: Velike sile isprva su bile protiv nas

Od siječnja 1991. do siječnja 1992. godine u dramatičnom povijesnom ruletu kojemu je prethodio niz vrlo teških događaja i ratnih zbivanja došlo je do međunarodnog priznanja Hrvatske, a o svom iskustvu iz tog razdoblja govorili su neposredni sudionici tih povijesnih događaja.

Beograd je htio pacifizirati Hrvatsku

U povodu 31. godišnjice Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i 25. obljetnice Dana mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja, Akademska zajednica dr. Ante Starčević HDZ Bjelovarsko-bilogorske županije organizirala je tribinu “Političke pobjede” u ponedjeljak u Domu kulture u Bjelovaru. Na tribini su, među ostalima, govorili Vladimir Šeks, potpredsjednik Vlade i potpredsjednik Hrvatskog sabora koji je bio autor svih važnih ustavnih odluka i deklaracija u vrijeme stvaranja suverene i neovisne Hrvatske, povjesničari Ivo Lučić i Dinko Čutura te župan Bjelovarsko-bilogorske županije u vrijeme procesa mirne reintegracije, Marijan Coner.

“U Beogradu je u siječnju 1991. godine skovan plan da se Hrvatska pacifizira i da se uvede prinudna uprava, a osudi i likvidira hrvatsko političko vodstvo i to ne samo politički, nego i da se skrati za glavu, što nije uspjelo. Nakon toga dolaze razni neuspješni pregovori, a Hrvatski sabor donosi odluku da daje rok do 25. lipnja za postizanje novog dogovora između jugoslavnih republika, inače Hrvatska kreće svojim putem u osamostaljenje”, ispričao je Vladimir Šeks, Dogovor nije postignut, a predsjednik RH Franjo Tuđman upravo je njega imenovao za predsjednika radne skupine za izradu svih državotvornih akata za međunarodno priznanje, punu suverenost i samostalnost hrvatske.

Povijesna odluka

“Hrvatski sabor 25. lipnja donosi povijesnu odluku o suverenosti i samostalnosti Hrvatske i pokreće postupak za međuarodno priznanje. Velike sile na to reagiraju i traže od Hrvatske da suspendira svoje odluke, a 7. srpnja na Brijunima se donosi moratorij kojim se suspendiraju odluke Hrvatske i Slovenije o samostalnosti da bi se dalo još prostora da se dođe do političkog dogovora. Srbija i JNA, koja je bila potpuno posrbljena, tada kreću u još žešću agresiju na Hrvatsku i to konačno rezultira 7. listopada pokušajem atentata za hrvatsko državno vodstvo. Dan kasnije, 8. listopada proglašavano potpuni i neopozivi raskid u Hrvatskom saboru”, prisjetio se Šeks to dodao da je nakon toga krenula još krvavija agresija, posebno na Vukovar, Dubrovnik i istočnu Slavoniju.

“Cijela Hrvatska bila je u plamenu i tek tada, nakon svih razaranja, konačno Njemačka i svi drugi počinju se trzati i dolazi do međunarodnog priznanja Hrvatske. U tih godinu dana prijeđen je ogroman put”, zaključio je Šeks.

Foto: Vedran Cindrić