Anamarija Blažević: Na području Pakraca imamo puno potencijala, ali voljela bi da se građani više uključe

Anamarija Blažević gradonačelnica je Pakraca već skoro šest godina, odnosno od 2016. godine kad je kao izabrana zamjenica gradonačelnika na izborima 2013. zamijenila Davora Hušku koji je tad imenovan pomoćnikom ministra regionalnoga razvoja i EU fondova. Na lokalnim izborima 2017. godine osvojila je svoj prvi četverogodišnji mandat, a potom i drugi 2021. godine. Od srpnja 2020. gospođi Blažević započeo je i saborski mandat kao zamjenici zastupnika Josipa Aladrovića koji je svojedobno u Vladi Republike Hrvatske obnašao dužnost ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Ovim smo povodom razgovarali s Anamarijom Blažević o izazovnoj godini koja je iza nas, kao i o svemu onome što Pakračani mogu očekivati u ovoj novoj, 2023. godini.

Iza nas je još jedna izazovna godina, ne u smislu poput prethodne, koju je obilježila pandemija koronavirusa, već u društvenom raspoloženju povezanom s inflacijom i nekontroliranim rastom cijena na tržištu. Kako ste ju vi iskusili?

– Da, 2022. godina zaista je bila čudna i drugačija. Posebno smo to mogli osjetiti mi koji smo svakodnevno u doticaju s investicijama, naročito što se tiče građevinskog sektora u kojem su cijene počele nekontrolirano rasti. Bilo je jako teško i doći do izvođača radova, a posebno nešto i planirati. Za sve one troškovnike i građevinske dozvole koje smo imali nismo mogli znati koliko su dobri dok ne bi došlo do javne nabave koja bi onda pokazivala nekoliko puta veći iznos nego što je prvotno bio određen prema troškovniku. Da ne govorim o nekakvim dodatnim zahtjevima o povećanju cijena sukladno indeksaciji, kliznoj skali i svemu onome što se Vlada Republike Hrvatske dogovorila s Hrvatskom gospodarskom komorom. Sve u svemu, iza nas je zaista jedna izazovna godina s posebnim naglaskom na graditeljstvu.

Ovdje svakako dolaze na vidjelo programi potpora obrtnicima i poduzetnicima, mladim obiteljima i studentima… Jeste li zadovoljni odazivom na ove gradske mjere?

– Naravno, ove su mjere doista popularne i ljudi su ih prihvatili. Kad god bi bila neka porezna reforma, gradovi i općine su obično nešto gubili, međutim 2017. godine izašao je novi Zakon o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave gdje smo mi imali pravo na jedan dodatni prihod koji se zove fiskalna izravnanja. Ta fiskalna izravnanja čine veliki dio naših proračunskih prihoda, stoga je meni misao bila, s obzirom na to da građani svojim uplatama popunjavaju gradski proračun, vratiti im putem određenih mjera ono što oni uplaćuju. Trudimo se putem naših programa dotaknuti svih segmenata društva.

Kroz gradske mjere u prošloj godini dodijeljeno potpora u iznosu većem od 2 milijuna HRK

– Moram reći da smo u 2022. kroz program mjera namijenjen poduzetnicima i obrtnicima sklopili 118 ugovora u vrijednosti gotovo 860 tisuća kuna. Jako mi je draga mjera putem koje mladim obiteljima pomažemo pri rješavanju stambenog pitanja. Tako smo u 2022. godini sklopili 47 ugovora te isplatili gotovo 550 tisuća kuna. Mi imamo i sistem stipendiranja svih redovitih studenata koji nam se prijave. U 2022. godini stipendiju je primalo 23 studenata kao osnovnu stipendiju koja iznosi 400 HRK. Jedna stipendija je dodijeljena prema socijalnom kriteriju u iznosu od 800 HRK, a jedna u istom iznosu prema deficitarnom kriteriju. I na kraju imamo stipendiranje studenata medicine u iznosu od 1200 HRK, a koristilo ju je osmero studenata. Dakle, prošle smo godine stipendirali 33 studenata, a novčana sredstva koja smo isplatili za stipendije iznose 215 tisuća kuna.

Na području Pakraca živi više od 132 obitelji s troje i više djece

– Meni je simpatičan i program Tri plus koji je zapravo demografski i pronatalitetni program koji nema veze sa socijalnim davanjima. Naime, pravo na pomoći iz ovog programa ostvaruju državljani Republike Hrvatske, obitelji s troje i više djece koja su u dobi do 18 godina starosti, odnosno do 25 godina starosti ukoliko se redovno školuju ili im je utvrđen invaliditet rada, a čiji članovi nisu u sustavu socijalne skrbi kao primatelji zajamčene minimalne naknade te imaju prijavljeno prebivalište i čine zajedničko kućanstvo na području Grada Pakraca.
Prošle godine imali smo 132 zahtjeva za program Tri plus što znači da na području Grada Pakraca imamo zasigurno, ako ne i više od 132 obitelji s troje i više djece. Njima je isplaćeno nešto manje od 375 tisuća kuna.Naravno, tu su i redovne božićnice našim umirovljenicima koje namjeravamo u narednom periodu i povećati. Mi također sufinanciramo i 72 % realne cijene dječjeg vrtića, a treba spomenuti i darivanje novorođenčadi, odnosno njihovih roditelja s odgovarajućim potrepštinama.

U jeku rata u Ukrajini, Pakrac je prihvatio tamošnje izbjeglice koji su postali naši novi sugrađani… Imate li saznanja koliko Ukrajinaca trenutno boravi na području Pakraca?

– Tako je, u tom prvom mahu na područje Pakraca došlo je 33 izbjeglih Ukrajinaca. Doduše, sad ih je nešto manje, njih 26 (op. a. u trenutku razgovora s gradonačelnicom Blažević). Oni su se u ovom relativno kratkom periodu uspjeli integrirati u društvo. Djeca idu u vrtiće i školu, odrasli su se uspjeli i zaposliti. Svi se nalaze u privatnom smještaju, nisu više u kolektivnom smještaju u zgradi nekadašnje stare osnovne škole, odnosno zgrade današnjeg Gradskog društva Crvenog križa Pakrac.

Nekontrolirani rast cijena odrazio se i na aktualna gradilišta. Pri samom završetku je veliki aglomeracijski projekt na području Pakraca i Lipika. Koliko ste zadovoljni njegovom realizacijom? Kad se predviđa završetak radova na mostu u naselju Kusonje?

– Aglomeracija je pri samome kraju i što se tog velikog projekta tiče, preostali su još poneki popravci i uklanjanje određenih nedostataka. Sve je to potrebno kako bi se dobila uporabna dozvola, što očekujemo u skorom periodu. Što se tiče mosta u naselju Kusonje, investitor tog projekta su Hrvatske ceste i mi smo nedavno dobili informaciju kako se traži produženje roka izvođenja radova do 20. siječnja ove godine.

Ozelenjivanje grada, osim uređenja šetnjice i središnjeg trga, s čime je zadovoljna velika većina Pakračana, kao i posjetitelja, nastavilo se s ozelenjivanjem gradskih ulica, ali i uređenjem nekih novih prometnica…

– Mi u Gradu Pakracu jako puno vodimo brigu o uređenju i hortikulturi. Znam da je bilo određenih uklanjanja, ali neke stvari su neizbježne. Sa Šumarskim fakultetom iz Zagreba prije nekoliko godina imali smo jedno istraživanje, bilo je to prije nego što su uklonjena stabla iz nekadašnjeg parka pred zgradom Gradske uprave. To istraživanje je pokazalo da su naša drveća bolesna, uz činjenicu da su pretrpjela i oštećenja tijekom ratnih zbivanja. Ona su zasađena prije 70 – 80 godina, a bilo je i dosta starijih. To su sve živi organizmi koji imaju svoj vijek trajanja i nama su savjetovana određena uklanjanja.

Prošle godine zasađena 192 nova stabla

– Danas je sve to drugačije i zaista izgleda predivno. Samo na središnjoj gradskoj šetnici zasađeno je više od 200 sadnica cvijeća. Što se tiče ozelenjivanja javnih površina, u prošloj smo godini zasadili 192 stabla. U Pakracu imamo novouređenu Ulicu Alojzije Janković u kojoj smo posadili čak 43 stabla. U Gundulićevoj ulici zasađena su 4 stabla tulipanovca i 35 lipa, u Aleji kestena 30 novih kestena, na igralištu podno Kalvarije, u Bolničkoj ulici te Ulici hrvatske policije posađena su dodatna stabla likvidambara. Trideset bagrema je posađeno i u Ulici kralja Tomislava, dok je u paralelnoj Strossmayerovoj ulici zasađeno novih 30 javora. Naravno, s ozelenjivanjem te na neki način i pošumljavanjem namjeravamo nastaviti i idućih godina.

Razvoj turizma na području Pakraca uvijek je zanimljiva tema. Osim prirodnih ljepota našeg zavičaja, ali i brojnih znamenitosti i legendi, Sajam Slavonski Banovac ima izuzetno veliki potencijal, u kojem ga smjeru namjeravate razvijati u budućnosti?

– Slavonski Banovac je jedna od sigurno najprepoznatljivijih manifestacija u ovom dijelu Hrvatske koju posjeti svake godine oko 5 tisuća posjetitelja. Mi ćemo ovu manifestaciju nastaviti dodatno razvijati, možda sa srednjovjekovnim programom koji može biti i zasebna manifestacija koja bi se održavala dan ranije. Sad smo došli do određene razine na kojoj Grad ne može više samostalno financijski stajati iza ovoga sajma pa pregovaramo i s određenim sponzorima koji bi nam se pridružili kako bi se priča o Slavonskom Banovcu nastavila razvijati u nekim novim dimenzijama. To zaslužuju i svi oni koji su nam godinama davali potporu na sve moguće načine, a moram istaknuti kako je poseban doprinos dalo i Udruženje obrtnika Pakraca i Lipika s Grahfestom koji je također postao manifestacija unutar manifestacije. To i je poanta Slavonskog Banovca koji je uz spomenuti Grahfest i srednjovjekovni program postao jedna priča prepoznatljiva nadaleko, čak i izvan granica Hrvatske.

Kako napreduje projekt Svijet graševine koji podrazumijeva uređenje Spahijskog podruma u Pakracu?

– Svijet graševine je veliki projekt i uređenje Spahijskog podruma koji je kulturno dobro iziskuje puno pažnje, ali i financijskih sredstava te izmjena projekata. Na ovom smo projektu najviše i osjetili što je građevina, vezano za nekontrolirani rast cijena. Određene poteškoće u obnovi i rekonstrukciji Spahijskog podruma posljedice su toga. Sad se promijenio kompletan tim na obnovi ovog zdanja te više ne bi trebalo biti nikakvih poteškoća, a radovi se u ovoj novoj godini trebaju intenzivirati.

Niz značajnih ulaganja na području Pakraca

Moram naglasiti da smo mi kroz aglomeraciju te sve one povezane projekte napravili niz cesta, sanirali smo ih i rekonstruirali te uredili nogostupe. Nešto vlastitim sredstvima, a nešto sredstvima resornih ministarstava. Naš gradski proračun je u jako dobrom stanju, nismo se kreditno zadužili i nismo kasnili s uplatama dobavljačima pa se sad možemo posvetiti upravo ovom značajnom projektu rekonstrukcije Spahijskog podruma.

Koje biste još kapitalne projekte željeli istaknuti?

– Već sam spomenula Ulicu Alojzije Janković, a u njezinoj neposrednoj blizini u planu je izgradnja i jedne nove ulice koja će biti nazvana prema 104. brigadi ZNG i za koju imamo projektnu dokumentaciju. Namjeravamo rekonstruirati i Vukovarsku ulicu, s time da njezin gornji dio treba ići u sanaciju već ove godine. U konačnici, na sadašnjem raskrižju tih ulica treba biti izgrađen kružni tok. Taj dio grada će time dobiti jednu novu smislenu cjelinu u čijoj se blizini nalaze i sportski tereni tako da će to područje u bliskoj budućnosti biti itekako atraktivno.
Kad smo već kod sporta, moram napomenuti kako su iza nas i sportska ulaganja, a uskoro nam predstoji i otvorenje nogometnog igrališta s umjetnom travom. Ulagali smo i u naša naselja. Započeli smo uređenje doma u Novom Majuru i sad slijedi nastavak, a završeno je i unutarnje uređenje doma u Velikom Banovcu. U svakom smo naselju radili surađujući s tamošnjim mjesnim odborima.
Radovi na dijelu županijske ceste koja prolazi preko trga bana Josipa Jelačića u smjeru suda investicija je ŽUC-a, ali sufinancira ju i Grad Pakrac. To je isto jedan velik projekt koji će ići u nekoliko faza. Jednu fazu su činili radovi nasuprot Gradske uprave kad je podignuta razina prometnice te uređeno parkiralište, druga faza je trenutno u tijeku, odnosno radovi na onom dijelu između zgrade suda i Muzeja vojne i ratne povijesti. Što se tiče treće faze, projekt predviđa spuštanje razine prometnice kod Spahijskog podruma, a četvrta faza se odnosi na uređenje onog dijela od budućeg kružnog toka kod Vladikinog dvora pa u smjeru pakračke česme.
Naravno, stalno ulažemo i u našu poslovnu zonu – „Papuk“. Imamo nove ceste, a 3,5 milijuna kuna nam je iz NPOO-a (Nacionalnog plana oporavka i otpornosti) odobreno za kanalizaciju i vodu. Izgrađena je ondje i nova trafostanica koju su poduzetnici čekali kako bi započeli s nekim većim radovima. Većina parcela je prodana, imamo stalno zahtjeve za novim parcelama, a zadovoljni smo jer u zoni je zaista živahno.

Rad u Hrvatskom saboru, kao i rad gradonačelnice zasigurno iziskuje puno angažiranosti. Zahtijeva li Vaš politički angažman puno odricanja u drugima životnim aspektima?

– Čelnici jedinica lokalne samouprave, u ovom slučaju gradonačelnici, su i inače vezani za Zagreb, tako da mi nije problem to što boravim dva dana u tjednu u našem glavnom gradu obavljajući zastupničke poslove u Hrvatskom saboru. Što se tiče funkcioniranja grada, smatram da to sve djeluje dosta dobro, što i nije nikakvo čudo kad živimo u vremenu u kojem tehnologija ima veliki značaj te smo dostupni i možemo komunicirati u svakom trenutku. Uz ovakav poslovni ritam moj privatni život jest pomalo zapostavljen. Tu su i djeca, ali dobrom organizacijom te uz značajnu podršku mojeg supruga, roditelja te ostalih članova obitelji to sve izvrsno funkcionira. Kad sam prihvatila gradonačelnički posao, kao i kad sam izabrana kao zastupnica u Hrvatski sabor bila sam svjesna što to znači i spremno sam prihvatila odgovornost.

Nedostaje mi društveni život, ali evo, nedjeljom sa svojim prijateljicama odlazim na kuglanje u pakračku kuglanu i to vrijeme nastojim iskoristiti kao nadomjestak za druženje. (mk)