Načelnik policijske uprave osnivao je ATJ Lučko, ranjen je na Banovini, sudjelovao je u proboju za Vukovar…

Krajem rujna u Policijskoj upravi bjelovarsko-bilogorskoj, zamjenik glavnog ravnatelja policije za granicu Jozo Šuker uručio je rješenje načelniku policijske uprave Jakobu Bukviću kojim mu se produžuje mandat na narednih pet godina. Rješenje o imenovanju uručeno je načelniku na kolegiju rukovoditelja policijske uprave.

U provedenom postupku po internom oglasu glavni ravnatelj policije je ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću predložio imenovanje Jakoba Bukvića, kao najboljeg kandidata za mjesto načelnika Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske, čime je novi-stari načelnik opravdao dosada povjereno mu rješenje, te mu je povjeren još jedan mandat.

Načelnik policijske uprave, prvi policajac bjelovarsko-bilogorske policije, zahvalio je potpredsjedniku Vlade i ministru unutarnjih poslova Davoru Božinoviću i glavnom ravnatelju policije Nikoli Milini na ukazanom povjerenju

„U svom dosadašnjem radu ostvarili smo zapažene rezultate u svim segmentima rada uz svesrdnu podršku Ravnateljstva policije na čemu sam zahvalan. Ovim imenovanjem i u narednom razdoblju trudit ću se opravdati dano mi povjerenje, stvoriti još bolje uvjete rada i izraditi još bolju međuresornu suradnju u lokalnoj zajednici.“

Novog-starog ravnatelja “uhvatili” smo nakon stručnog skupa u Puli.

Dobivanje trećeg mandata svakako je priznanje za dobar rad. Po čemu se PU BBŽ ističe među postajama u Hrvatskoj?

Rad policije u najvećoj mjeri je timski rad. Rezultati na nacionalnoj razini prethodnih godina kao i u deset mjeseci ove godine su iznimno dobri, a kao doprinos tome su dobri rezultati svih policijskih uprava, tako da ne bi bilo korektno govoriti o nekom isticanju samo ove ili neke druge policijske uprave.

Imati jednu od najsigurnijih turističkih destinacija, usudio bih se reći u svijetu, ponos je i doprinos svakog policijskog službenika Ministarstva unutarnjih poslova u Republici Hrvatskoj.

Uvijek se može bolje ili barem drukčije, planirate li nešto mijenjati i unaprjeđivati stanje sigurnosti u županiji?

Opće stanje sigurnosti na području Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske je stabilno i povoljno. U području kriminaliteta uz klasične metode u borbi protiv kriminaliteta, pratimo najnovije trendove i pojavne oblike činjenja kaznenih djela kako bi što učinkovitije prilagodili naš rad, odnosno učinili da naša kriminalistička istraživanja budu što efikasnija. Stoga se znatno ulaže u edukaciju i usavršavanje naših policijskih službenika.

U skladu s tehnološkim razvojem društva, kriminal poprima nove oblike koji se iz klasičnih načina počinjenja kaznenih djela sve više čini uz pomoć novih tehnologija, kriminal se seli na Internet pa imamo sve veći problem tzv. cyber kriminaliteta. S obzirom na neslućene mogućnosti u sigurnosnim prijetnjama ove vrste kriminaliteta u odnosu na naše građane te s obzirom na globalnost Internet mreže i telekomunikacija, pred nama je izazov kako na što učinkovitiji način zaštititi sigurnost naših građana u pogledu njihove imovine te života i tijela. Gotovo sve vrste kriminaliteta koriste nove tehnologije i postaju sve veće sigurnosne prijetnje, što onda naravno i za policiju predstavlja sve veću odgovornost i izazove. Ta vrsta kriminaliteta je u znatnom porastu i na našem području te ćemo kroz stručna usavršavanja naših policijskih službenika i prilagođavanja novim trendovima, nastojati odgovoriti i na takve sigurnosne prijetnje.

Na otkrivanje i suzbijanje svih oblika kriminaliteta, ali i unapređenje stanja sigurnosti općenito, može se utjecati kroz suradnju s građanima. To podrazumijeva upoznavanje građana sa samozaštitnim ponašanjem kroz provedbu preventivnih projekata ali i suradnjom s drugim institucijama kroz međuresornu suradnju državnih tijela i udruga civilnog društava.

Nadalje, u području javnog reda i mira na području naše policijske uprave možemo istaknuti povoljne pokazatelje jer je u deset mjeseci ove godine evidentiran pad od 2,0% prekršaja protiv javnog reda i mira. Možemo reći da u ovom području rada već duži niz godina neprekidno bilježimo smanjenje prekršaja, za što smatramo da je prije svega rezultat preventivnih aktivnosti policije, izvrsne suradnje s drugim državnim institucijama, tijelima lokalne samouprave kao i građanima na području naše županije.

Također, stanje sigurnosti u cestovnom prometu također ocjenjujemo povoljnim. Naime, iako smo u deset mjeseci ove godine evidentirali porast ukupnog broja prometnih nesreća od 9,7% imali smo manje slučajeva smrtnog stradavanja u prometu odnosno ove godine smo evidentirali dvije smrtno stradale osobe za razliku od godine ranije kada smo imali četiri.

Što je najveći problem sigurnosti u BBŽ i kako ga riješiti?

Kao i do sada, najrašireniji oblik prijetnji građanima su takozvana imovinska kaznena djela, dakle kaznena djela gdje najčešće počinitelji u raznim pojavnim oblicima otuđuju imovinu fizičkih i pravnih osoba, kroz činjenja teških krađa, krađa i prijevara. To je najraširenijih oblika kriminaliteta svugdje pa tako i na našem području i nažalost najsnažnije utječe na subjektivni osjećaj sigurnosti žrtve dakle naših sugrađana. Policija se u našoj policijskoj upravi dosta efikasno bori s ovom vrstom kriminaliteta, kako kroz uspješna kriminalistička istraživanja i otkrivanjem počinitelja, tako i kroz provođenja širokih mjera prevencije. Zatim tu je ništa manje značajan kriminalitet odnosno kaznena djela na štetu obitelji te maloljetnički kriminalitet. Toj vrsti kriminaliteta pristupamo s posebnom pažnjom uvijek imajući na umu ranjivost žrtava. U tom pristupu kroz kriminalistička istraživanja usko surađujemo s drugim institucijama kao što su vrtići, škole, Centri za socijalnu skrb, Probacijski uredi Ministarstva pravosuđa, udruge civilnog društva, zdravstvene ustanove, kao i s drugim institucijama koje mogu doprinijeti zajedničkom naporu. Uz sve navedeno, nezaobilazan je i kriminalitet droga, posebno među mladima kao ranjivoj skupini, gdje je također bitna međuresorna suradnja navedenih institucija.

Uz ove sigurnosne probleme koji se ističu, bitno je naglasiti da ne bilježimo teška kaznena djela koja u znatnoj mjeri narušavaju osjećaj sigurnosti naših građana.

Što je najveći problem s prometom?

Ako gledamo problematiku sigurnosti prometa zasigurno da problem sigurnosti predstavljaju najteži prometni prekršaji koji su i najčešći uzročnici prometnih nesreća i to: nepropisna brzina, vožnja pod utjecajem alkohola i droga, korištenje mobitela za vrijeme upravljanja vozilom, nevezanje sigurnosnim pojasom i dr. U tom smislu policija je u svom radu stavila težište na procesuiranje najtežih prometnih prekršaja. Jednako tako, posebna pozornost usmjerena je na recidiviste – počinitelje koji ponavljaju teže prekršaje u prometu, a koji i dovode do najtežih posljedica stradavanja u prometu.

Stupanjem na snagu izmjena i dopunama Zakona o sigurnosti prometa na cestama 1. kolovoza 2019. do danas na području Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske temeljem članka 229. stavak 8. Zakona o sigurnosti prometa na cestama od vozača koji su počinili teže prekršaje (upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola iznad 1,5 promila ili upravljanje pod utjecajem droga, upravljanje vozilom u naselju većom za 50 km/h od dopuštene, nezaustavljanje vozila na znak crvenog svjetla na semaforu, upravljanje vozilom prije stjecanja prava na upravljanje, upravljanje vozilom za vrijeme dok je vozačka dozvola temeljem sakupljenih negativnih bodova oduzeta) privremeno je oduzeto 18 vozila s kojima su zatečeni da upravljaju, a već imaju izrečene dvije pravomoćne sudske odluke zbog težih prometnih prekršaja. Za devet vozila sud je donio odluku da se trajno oduzimaju u korist države. Jedno vozilo je temeljem odluke suda vraćeno vlasniku, dok se za preostalih osam čeka odluka suda.

Dosljednom primjenom zakona policija će i ubuduće nastojati suzbiti činjenje težih prekršaja u prometu i pojavu recidivizma.

Ima li BBŽ dovoljno policajaca?

Popunjenost ovlaštenih službenih osoba u ovoj policijskoj upravi je 92% što je jako dobro i što ulijeva sigurnost da se možemo nositi sa svim izazovima današnjice i odraditi bilo koji posao u nadležnosti policije!

Doprinos tome je svakodnevna briga Ministarstva unutarnjih poslova, Ravnateljstva policije i Policijske akademije koji skrbe o dinamici popunjenosti, edukaciji i specijalizaciji policijskih službenika za sve ustrojstvene jedinice.

Dojam je da je život građana u gradovima BBŽ spokojan, radi li policija neke preventivne akcije?

Subjektivni osjećaj sigurnosti građana odraz je povoljnog stanja sigurnosti i komunikacije s građanima kroz različite preventivne aktivnosti. Na području policijske uprave neprekidno se provode aktivnosti iz 11 nacionalnih i 8 lokalnih preventivnih programa, projekata i kampanja. Aktivnosti su usmjerene na prevenciju nasilja u obitelji, vršnjačkog nasilja, zlouporabe droge, seksualnog nasilja nad djecom, trgovanja ljudima, govora mržnje, imovinskog kriminaliteta, kriminaliteta putem novih tehnologija, zlouporabe oružja i pirotehničkih sredstava i stradavanja u prometu. Njima su obuhvaćene različite ciljane skupine, a najveći naglasak je radu s ranjivim skupinama kao što su djeca, osobe starije životne dobi te žrtve kaznenih djela i prekršaja.

Preventivnim aktivnostima senzibilizira se javnost za teme vezane uz sigurnost i educiraju građani o rizičnim čimbenicima, zaštiti i samozaštiti kod pojedinih oblika kažnjivih ponašanja. Na taj način stvaramo partnerski odnos s građanima i cijelom društvenom zajednicom što rezultira povjerenjem u rad policije što značajno utječe na procjenu osjećaja sigurnosti građana.

Policija poduzima niz preventivnih i represivnih mjera kako bi posljedice stradavanja u prometu bile što manje. Vrlo važna nam je suradnja s drugim institucijama i relevantnim subjektima koji na bilo koji način imaju utjecaj na sigurnost prometa:

od lokalne samouprave – gradova i općina koji uređuju promet na svom području,
pravnih osoba koje su nadležne za izvođenje radova i održavanje pojedinih kategorija cesta,
stanica za tehnički pregled kao odgovornih za tehničku ispravnost vozila koja su u prometu,
auto-škola kao subjekata koje su odgovorne za kvalitetno osposobljavanje budućih vozača,
školskih ustanova koje kroz obrazovanje već od malih nogu uz roditelje imaju značajan utjecaj na prometni odgoj i stvaranje prometne kulture kod sudionika u prometu.
Dakle, sa svim ovim subjektima policija gotovo svakodnevno surađuje i zajednički poduzima različite preventivne aktivnosti, a što ćemo i ubuduće činiti.

Policija nekad i danas nisu više iste. Što se promijenilo i što još treba učiniti?

Kao što je općepoznato Hrvatska policija je u stvaranju i obrani naše države imala vrlo važnu, nemjerljivu ulogu. Sav teret obrane države u samom početku Domovinskog rata pao je na policiju iz koje su nešto kasnije formirane brigade Zbora narodne garde i postupno je stvarana Hrvatska vojska.

Nakon Domovinskog rata i stvaranja mirnodopskih uvjeta, hrvatska policija se transformirala i izgradila u modernu policiju koja je u potpunosti spremna odgovoriti svim izazovima i zahtjevima koji se nameću pred nju. Sveprisutni novi pojavni oblici kriminaliteta zahtijevaju stručnost i posebna znanja u borbi protiv takvih protupravnih ponašanja. Upravo iz tog razloga, puno se ulaže u stjecanje novih znanja, kroz stručno usavršavanje pojedinih specijalističkih linija rada policije i kontinuiranu edukaciju policijskih službenika. Osim temeljne, prometne i kriminalističke policije za spomenuti je i interventnu policiju koja je ustrojena kao strateška snaga Ravnateljstva policije i koristi se za obavljanje složenijih policijskih poslova (osiguranje većih javnih okupljanja, pružanje pomoći policijskim postajama kod složenijih intervencija, uspostavljanje javnog reda kada je narušen u većem opsegu, zaštita državne granice i sl.). Da bi policijski službenici mogli uspješno obavljati te poslove nužno je provoditi stalnu specijalističku obuku čemu se pridaje posebna pozornost.

Profesionalnost, humanost, zakonito postupanje uz poštivanje prava i dostojanstva svake osobe, transparentnost u radu, odlike su koje karakteriziraju modernu policiju i čemu težimo u našem svakodnevnom radu. Smatram da smo posljednjih godina u Hrvatskoj izgradili moderan sustav policije i da smo dostigli najviše standarde koji karakteriziraju policije najrazvijenijih zapadnoeuropskih zemalja.

Malo je poznato da ste sudionik Domovinskog rata i da ste ranjeni. Kako se to dogodilo?

Ponosan sam sudionik osnivanja „ATJ LUČKO“ kao prve oružane jedinice u Republici Hrvatskoj i jedan od njenih ratnih zapovjednika te sudionik mnogih ratnih akcija na područjima obuhvaćenim ratom koje je provodila i u kojim je sudjelovala. Svatko od pripadnika te jedinice bio je spreman položiti život za svoju Domovinu, mnogi nažalost i jesu. U jednoj u nizu akcija na području Banovine ranjen sam s još nekoliko svojih suboraca. Događaj je to kojega ću nažalost pamtiti cijeloga života.

Dogodilo se to sredinom 91. godine prilikom oslobađanja okupiranog prostora Banovine. Kretao sam se u manjoj grupi pripadnika jedinice prema tenku JNA koji nam je zapriječio put. Dolaskom u blizinu istoga s okolnih brda zasula nas je kiša metaka i projektila. Osjetio sam snažan udarac uzduž leđa, a potom obilno krvarenje. Puzajući, uz pomoć te zaštitu suboraca sklonio sam se u čvrsti zaklon odnosno kuću gdje mi je pružena prva pomoć i zaustavljeno krvarenje. Tek što mi je dana infuzija utrčao je u prostoriju jedan pripadnik jedinice tražeći da odmah napustimo tu kuću, a koja je po našem izlasku odmah sravnjena sa zemljom.

Borbenim oklopnim vozilom prebačen sam na daljnju obradu kirurškoj ekipi koja se nalazila u obilježenom vozilu Hitne medicinske pomoći. I kada sam konačno mislio da sam na sigurnom uslijedila je žestoka paljba po vozilu Hitne medicinske pomoći. Po izvlačenju s ratišta odvezen sam u bolnicu Rebro gdje sam operiran s još nekoliko pripadnika jedinice. Na vlastiti zahtjev zajedno s još jednim ranjenim suborcem napuštam liječenje i vraćam se u jedinicu nastavljajući niz akcija u kojima je sudjelovala uključujući i proboj za Vukovar u desetom mjesecu 91. godine.

Na kraju ne mogu ne spomenuti da je heroj, prijatelj i suborac s kojim sam prekinuo liječenje smrtno stradao 1995. godine na Kupresu i njemu u čast je nazvana Ulica Davora Zbiljskog u Zagrebu.

Danas je Hrvatska visoko integrirana zemlja u EU, jeste li to mogli zamisliti iz rova na Baniji 90-ih?

Nažalost, niti ja niti bilo koji od mojih suboraca nismo imali priliku braniti se iz rovova. Hrvatska je tada bila tek priznata i osim priznanja nismo imali veće pomoći, naprotiv stavljen nam je embargo na uvoz oružja. Bili smo prepušteni sebi, svom narodu i Bogu. Hrvatska je gorjela, bili smo slabo naoružani, a JNA se od prvoga dana stavila na raspolaganje srpskim pobunjenicima. Samo hrabrost hrvatskog naroda i vjera u budućnost davala nam je nadu!

Zamisliti tada da ćemo osloboditi i izgraditi slobodnu, demokratsku i bolju zemlju za život svoga naroda te ući u Europsku uniju i postati punopravnom članicom moderne i bogatije Europe, bio je samo san svakoga branitelja i stanovnika Lijepe naše.