Što kada je muškarac žrtva nasilja, a ne počinitelj?

Muškarci su sve češće žrtve partnerskog nasilja. Može se to iščitati i iz izvješća pravobraniteljice za ravnopravnost spolova za 2021. Doduše, u sferi kaznenih djela nasilja u obitelji broj žrtava muškaraca je u padu, ali u onoj prekršajnoj raste. Prošle godine je u odnosu na 2020. u Hrvatskoj 1,5 posto više žena počiniteljica prekršaja nasilja u obitelji, a broj muškaraca koji su žrtve takvog nasilja je porastao za 4,8 posto. Broj muškaraca počinitelja prekršaja nasilja u obitelji je pak u padu, lani su prijavljena 6402 muškarca, a to je 199 manje nego u 2020. Bjelovarsko-bilogorska županija pak ne prati nacionalni trend rasta broja prekršaja nasilja u obitelji nad muškarcima, barem ne u odnosu ove godine u usporedbi s 2021.

-Od 207 ukupno oštećenih osoba u prvih devet mjeseci evidentirano je 137 žena i 70 muškaraca, dok je u istom razdoblju prošle godine od ukupno 234 oštećene osobe evidentirano 154 žena i 80 muškaraca – navodi Maja Barbir Grubić iz Policijske uprave bjelovarsko-bilogorske.

U sferi kaznenih djela nasilja u obitelji i u prvih devet mjeseci ove i prošle godine je u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji evidentirana jedna žrtva muškog spola. No, što se na nacionalnoj razini krije iza porasta broja počiniteljica nasilja u obitelji i žrtava muškaraca kada govorimo o prekršajnim djelima? Jesu li Hrvatice odjednom postale agresivnije? Struka kaže da nisu već da se dio odgovora krije u dvostrukom prijavljivanju i činjenici da sustav ne prepoznaje primarnog počinitelja (i kod prekršaja i kaznenih djela nasilja u obitelji većina počinitelja su muškarci), pa oboje partnera ‘zaradi’ prijavu. Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić drži da drugi dio razloga porasta broja muških žrtava i ženskih počinitelja, odnosno počiniteljica leži u tome što je sustav koji se temelji na represiji pogodan za manipulacije, a iz analiza i zaprimljenih pritužbi se može zaključiti da su sustav posebice u vrijeme brakorazvodnih parnica i borbi za skrbništvo nad djecom počeli zlorabljivati muškarci, odnosno počeli su se služiti adutom nasilja u svoju korist.

-Činjenica da su muškarci mahom prijavljivani za verbalno nasilje od strane svojih partnerica, supruga, bivših supruga i odmah procesuirani, zapravo im je ukazala na mogućnost takve vrste ‘obračuna’ s bivšim partnericama i suprugama s kojima nisu u stanju mirnim putem riješiti nesuglasice. Istovremeno, upravo država i jednima i drugima kao jedini instrument za izlaz iz te situacije i nudi represiju, odnosno kažnjavanje – navodi u svom odgovoru Ljubičić.

Varljivoj statistici unatoč, činjenica je da su i muškarci žrtve nasilja samo što o tome uglavnom šute. U patrijarhalnim kulturama je teško priznati da ih zlostavlja žena. Klišej je da su žrtve sitne, nježne, slabe i tko će onda muškarcu vjerovati da ga je pretukla žena? Treba reći da su barem u heteroseksualnim vezama muškarci rjeđe žrtve fizičkog nasilja, a češće onog verbalnog: salve uvreda, ponižavanja kao i emocionalnog ucjenjivanja i manipulacija. Žrtve su predrasuda i stereotipa prema kojima se okrivljuje njih, kada se odvaže nekome reći kroz što prolaze nerijetko su suočeni s nevjericom, pa i podsmijehom i pitanjima da ‘kakvi su to oni muškarci’ jer stereotipne rodne uloge kažu da su muškarci ti koji moraju biti hrabri, snažni, nesalomljivi, neranjivi. Za njih nema skloništa, a i na telefone namijenjene žrtvama partnerskog nasilja se u pravilu ne javljaju.

-Mi smo možda u posljednje dvije do tri godine imali svega dvije ili tri muške osobe koje su prijavile nasilje od strane partnerice – kaže Marina Švagelj Jažić iz križevačke udruge Hera koja godinama ima S.O.S telefonsku liniju za žrtve nasilja.

Muškarci koji od njih zatraže pomoć, navodi Švagelj Jažić, su uglavnom žrtve krađe ili tučnjave u kafiću, ali ne i partnerskog nasilja za što su, kao što je navela, pozivi rijetki. Ipak, iako je nasilje nad muškarcima u vezama i dalje nešto o čemu se uglavnom šuti, svijest se polako počinje mijenjati i slika muškaraca kao isključivo počinitelja blijedjeti.

-Podizanjem društvene svijesti o ovoj vrsti nasilja i ratifikacijom sve većeg

broja međunarodnih instrumenata, ovaj stereotip ipak donekle slabi pa evidentiramo i blagi rast slučajeva muškaraca koji prijavljuju nasilje ili nadležna tijela jednako tretiraju primarne počinitelje nasilja sa žrtvama nasilja pa dolazi do obostranog uhićenja/procesuiranja – kaže pravobraniteljica.

No, pred nama je kao društvu još dosta posla kako bi žrtve nasilja bez obzira na spol naišle na adekvatnu reakciju i zaštitu.