Bruno je s 15 godina nabavio prvu košnicu, a djetinja znatiželja pretvorila se u ozbiljan pčelarski posao
Redakcija (dm)
13. studenoga 2022.
VELIKO TROJSTVO – Bruno Barišić je pravi pčelarski entuzijast, zaljubljenik u pčele i sve što one pružaju. Po godinama mlad, tek mu je 28, a po pčelarskom stažu već iskusan pčelar. Pčelari Bruno na svom OPG-u u Velikom Trojstvu od svoje 15. Za razliku od mnogih koji su s pčelama odrastali i pčelinjake naslijedili, kojima je to dakle dio obiteljske tradicije, on je u to krenuo sam. Obitelj mu je imala voćnjak, a očev prijatelj je imao pčele i tako je sve krenulo.
-Meni je kao djetetu to bilo zanimljivo, pčelice su zujale, izlijetale iz košnica koje je očev prijatelj obično stavio u naš voćnjak, dovezao je dvije, tri košnice za oprašivanje. Jednog sam dana oca pitao zašto mi nemamo pčele kada imamo voćnjak jer meni je to kao djetetu bilo logično: voće, pčele, nekakva simbioza. Otac me je pitao bih li se ja time bavio i ja sam rekao da bi, a da nisam imao pojma u što se upuštam – priča ne krijući oduševljenje Bruno.
I nije tada ni znao da će ga to obilježiti i da je stvorio vezu za cijeli život.
-Sada sam bez pčela kao bez desne ruke, one moraju biti tu. I sanjam pčele – opisuje ljubav prema možda i najvažnijim stvorenjima na Zemlji Barišić.
S tih 15 godina Bruno je počeo s jednom pčelinjom zajednicom, pa je uzeo još jednu, povećao na deset i malo po malo došao do današnjih 80-ak zajednica. Učio je, radio, pozorno promatrao iskusnije pčelare i povećavao ne samo broj zajednica nego i asortiman proizvoda. Uz med, propolis, cvjetni prah, ali i sapun od meda, proizvodi i matičnu mliječ. Na to je i najponosniji jer je matična mliječ zbog zahtjevnosti kruna pčelarske proizvodnje. Kod njega proizvodnja unatoč kompleksnosti i nije bila metoda pokušaja i pogrešaka jer je imao dobrog mentora Ivana Kolera, ističe Barišić priznajući da i danas njemu odlazi po savjet.
-Za proizvodnju matične mliječi treba puno iskustva, puno znanja, puno strpljenja i predanosti. Matična mliječ je inače za pčelinje leglo ono što je za sisavce mlijeko. One se u prvim danima života hrane matičnom mliječi – tumači pčelar iz Velikog Trojstva.
I za ljudsko zdravlje je matična mliječ blagotvorna.
-Poboljšava imunitet, krvnu sliku, na niz funkcija u organizmu djeluje jako povoljno, uzimaju ju sportaši, alergičari, ljudi koji se liječe ili su preboljeli neku vrstu karcinoma – navodi Barišić.
Njenu vrijednost sve više prepoznaju i kupci, pa je i matična mliječ sve traženija. Pomaže pri tome što ju sve češće, kaže Bruno Barišić, preporučuju i liječnici. Mladi pčelar stoga ne odustaje ni od nje ni od pčelarenja već želi zadržati 80-ak zajednica. Ni više, ali ni manje.