Od nule do nekoliko stotina tisuća kuna – provjerili smo koliko općine i gradovi izdvajaju za poljoprivrednike

Bjelovarsko-bilogorskoj županiji se često voli tepati da je najagrarnija županija u Hrvatskoj pri čemu to nije neosnovana tvrdnja. Prema broju isplata izravnog plaćanja i IAKS mjera ruralnog razvoja je prva u Hrvatskoj, prešišala je i slavonske županije koje su, kako se kaže, žitnica Hrvatske. Podaci Ministarstva poljoprivrede pokazuju da je BBŽ po broju krava druga u zemlji, po broju ovaca treća, koza peta, a po broju svinja drži također visoko šesto mjesto u Hrvatskoj. Stoga smo provjerili koliko ovdašnji gradovi i općine izdvajaju za agrar. Bjelovar je u proračunu za potpore u poljoprivredi osigurao 800 tisuća kuna, a oko pola milijuna je već raspoređeno. Poljoprivrednicima je na raspolaganju 19 mjera od kojih su neke poput subvencije nabave novih staklenika i plastenika te one za uzgoj i držanje rasplodnih jedinku u govedarstvu zbog velikog interesa zatvorene još u svibnju. Jedan od korisnika mjera za držanje rasplodnih jedinki u govedarstvu je i Željko Ferenčić koji je povukao 15 tisuća kuna.

-Potpore nam puno znače, pogotovo sada kada je hrana skupa, pa moramo više potrošiti. Svaka dva tjedna samo za premikse moramo potrošiti četiri tisuće kuna, a cijena mlijeka je loša – kaže Ferenčić koji na gospodarstvu ima 40-ak grla.

Bjelovar uz ostalo podupire i očuvanje pčelinjeg fonda, držanje gidran pasmine konja, svinjogojstvo, postavljanje trajnih nasada. Drugi po redu grad u županiji, Daruvar je za poljoprivredne subvencije osigurao 190 tisuća kuna pri čemu, za svoje podneblje logično, ima potpore za nasade vinograda, voćnjaka, osjemenjivanje krava, ekološku proizvodnju, analizu tla i pčelinje zajednice. Čazma je za program poticanja poljoprivrede osigurala 362 tisuće kuna, Garešnica 440 tisuća, a Grubišno Polje 350 tisuća kuna. Grubišnopoljskim poljoprivrednicima je pri tome na raspolaganju 14 mjera – od subvencije osiguranja usjeva, trajnih nasada i stoke, preko kontrole plodnosti tla i subvencije kupnje i postavljanja plastenika i opreme za povrtlarstvo i cvjećarstvo, pa do subvencije za držanje muznih krava i tov junadi.

U općinama je stanje što su potpora za poljoprivredu tiče šaroliko. Neke poput Dežanovca i Ivanske ni nemaju potpore, pa te stavke u proračunu ni nema. Štefanje primjerice podupire isključivo rad poljoprivrednih zadruga i to sa 16 tisuća kuna. Kod dijela općina je iz proračuna teško iščitati koliko točno novca odlazi poljoprivredi jer je uvrštena zajednička stavka “Subvencije trgovačkim društvima, poljoprivrednicima i obrtnicima izvan javnog sektora” koja primjerice u Novoj Rači iznosi 150 tisuća, a u Končanici 35 tisuća kuna. Dio općina s druge strane ima konkretne mjere usmjerene baš poljoprivrednicima, ali i tu je stanje dosta različito tako da koliko koji poljoprivrednik ima podrške ovisi o tome gdje živi. Oni čije su općine financijski slabije imaju manje sreće.

Zrinski Topolovac s pedeset kuna po grlu uz predani račun sufinancira umjetno osjemenjivanje krava za što je u proračunu osigurao osam tisuća kuna. Severin je za podupiranje poljoprivredne proizvodnje izdvojio 15 tisuća, a Velika Trnovitica dvadeset tisuća pri čemu Velika Trnovitica svojim poljoprivrednicima sufinancira osiguranje usjeva. Na istu potporu, također s do 500 kuna po gospodarstvu, računati mogu berečki poljoprivrednici pri čemu je u Bereku ta proračunska stavka “teška” 23 tisuće i 32 kune. Izdašnije potpore ima Šandrovac koji je u proračunu osigurao pedeset tisuća kuna za četiri mjere: potpora za umjetno osjemenjivanje goveda, potpora za umjetno osjemenjivanje krmača, potpora za izlaganje na sajmovima i tržnicama te potpora za grupnu analizu tla pri čemu je javni poziv otvoren ovih dana. Požaliti se ne mogu ni u Velikoj Pisanici koja za primjerice konzultantske usluge, eko proizvodnju i umjetno osjemenjivanje krava i junica iz proračuna izdvaja 67 tisuća kuna.

Više potporne sreće od onih iz Ivanske i Dežanovca koji dobivaju nula općinskih subvencija imaju poljoprivredni proizvođači u Kapeli koja je lani za kupnju mehanizacije izdvojila oko 93 tisuće kuna, javni poziv se raspisuje krajem godine kada će i znati koliko će im točno novca ovog puta biti na raspolaganju. Točno s čim raspolažu znaju u Velikom Trojstvu koje kroz sedam mjera (od očuvanja stočarske proizvodnje, preko potpore povrtlarskoj proizvodnji, pa do očuvanja kvalitete primarnih poljoprivrednih proizvoda) izdvaja ukupno 150 tisuća kuna. Na podršci agraru ne štedi ni Hercegovac koji ih kroz četiri mjere subvencionira s ukupno 255 tisuća kuna. Najveći dio hercegovčanskog proračunskog poljoprivrednog kolača od 115 tisuća, odlazi sufinanciranju umjetne oplodnje krava i krmača, a najmanji od deset tisuća za sufinanciranje izrade projektne dokumentacije za natječaje. Široke ruke je i Rovišće u čijem proračunu kraj stavke “Poticanje poljoprivredne proizvodnje” stoji brojka od 336 tisuća kuna.