Zašto je zaboravljena Karla Kolesarić, bjelovarska Ivana Brlić Mažuranić?

„Priče i pripovijetke s Plitvičkih jezera“, „Velika obitelj – zgode i nezgode momčeta Dragutina“, „Buđenje“, „Na raskršću: Božićna priča“, nazivi su samo nekih književnih djela koja potpisuje Bjelovarčanka Karla Kolesarić. Iako je za sobom ostavila zavidan književni opus, danas se o njoj zna puno manje nego o nekim njezinim suvremenicama, poput Marije Jurić Zagorke ili Ivane Brlić Mažuranić. Ne zbog toga što bi njezini radovi bili manje vrijedni, posebice ako se uspoređuju s nesuđenom dobitnicom Nobelove nagrade iz Slavonskog Broda, s obzirom da su obje pisale prvenstveno za djecu, već zbog nekih drugih, puno primitivnijih razloga. Naime, Karla Kolesarić bila je supruga Slavoljuba Eduarda Kolesarića, jednog od načelnika Bjelovara za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske. Iako će ona i suprug u povijesti biti zapamćeni više kao humanitarci nego kao politički akteri, nakon sloma NDH i uspostavljanja nove države, njihove zasluge, pa tako i one koje je Karla Kolesarić postigla na književnom planu, na duže će vrijeme pasti u zaborav.

No, krenimo redom. U većini dostupnih životopisa navodi se kako je Karla Kolesarić rođena u Bjelovaru 1884., iako podatka o tome u bjelovarskom Državnom arhivu nema. Nejasan je i podatak vezan uz njezinu smrt. Iako se u pojedinim životopisima navodi da je umrla 1964., na obiteljskoj grobnici na bjelovarskom groblju svetog Andrije upisana je 1967. godina.

Reizdanje popularne zbirke

Iako je stvarala na više kulturnih područja, najveće uspjehe Karla Kolesarić postigla je na književnom planu. Intenzivno je pisala i objavljivala u razdoblju između dva velika rata te za vrijeme Drugog svjetskog rata, i to prvenstveno za djecu pa je lokalni povjesničari zovu „bjelovarskom Ivanom Brlić Mažuranić“. Osim priča i pripovijesti, za najmlađe je pisala i dramske igre te glazbeno-scenske igrokaze. Tako, primjerice, u svojevrsnoj Bibliji bjelovarske književnosti, „Mirisima iscrpljena vala“, povjesničar književnosti i književni kritičar Ilija Pejić navodi kako je dramska jednočinka „Ciganska radost i žalost“ Karle Kolesarić prvi put izvedena u Bjelovaru 15. svibnja 1926. godine. Jedno od njezinih najpoznatijih djela je zbirka „Priče i pripovijetke s Plitvičkih jezera“ koja je prvi put izdana u Zagrebu 1931. godine, a ilustrirao ju je poznati hrvatski slikar i strip majstor Andrija Maurović. To je i jedino njezino djelo koje je doživjelo reizdanje u novije vrijeme. Knjiga je ponovno objavljena 2019. u izdanju naklade „Ognjište“.

 

-Nastanak svih 16 Plitvičkih jezera budio je u narodu maštu pa su do danas sačuvane priče, legende, bajke. Po tim motivima nastala je knjiga „Priče i pripovijetke sa Plitvičkih jezera. Stara vještica presušila je vrelo pa se narod našao u teškim mukama. Zavladala je suša. Kako pomoći narodu? – prepričava djelić sadržaja iz spomenute zbirke u svojoj knjizi Ilija Pejić.

Priče za malene i velike

Priče Karle Kolesarić zanimljive su prvenstveno onima kojima su namijenjene, malenima, no sa zanimanjem će ih pročitati i odrasli.

-Karla Kolesarić vješta je pripovjedačica, a najčešće se obraća malom čitatelju. Motive uzima iz narodnih priča i predaja, ali i iz velikih djela svjetske književnosti. Kako u kraćim proznim vrstama, vješta je i u dramskom te pjesničkom izričaju. Nerijetko su djela pisana s namjerom pouke i zabave što im ne umanjuje vrijednost ako ih se promatra u vremenu između dva svjetska rata kada su se razvijali obrtništvo i industrija. Za kulturne potrebe novonastalih slojeva društava malo se tko brinuo. Prosvjetiteljskoj namjeri Kolesarićkinih djela dodajemo i jasnu rodoljubnu hrvatsku misao o slozi/neslozi, kulturnim i drugim vrijednostima u doba kada se takva misao u korijenu suzbijala – piše Pejić.

Malobrojni zapisi o njezinu životu i radu potvrđuju kako je Karla Kolesarić bila vrlo angažirana u društvenom životu Bjelovara, a osim što je nastojala educirati Bjelovarčane, sa suprugom se bavila humanitarnim radom. Slavoljub Eduard Kolesarić potjecao je iz ugledne bjelovarske obitelji, a Bjelovarom je kao načelnik upravljao kratko vrijeme, od početka 1943. godine do siječnja 1944.

 

-Bio je pukovnik u mirovini podrijetlom iz stare bjelovarske obitelji. Za vrijeme svog kratkotrajnog mandata svim silama se trudio poboljšati socijalnu situaciju u gradu koja se uslijed rata sve više pogoršavala. Osnovao je gradsko dječje „obdanište“, preuredio gradsku ubožnicu te osnovao humanitarnu udrugu „Za bližnjeg“. U tim akcijama mu je značajno pomagala supruga, no zbog bolesti je morao dati ostavku – navodi u znanstvenom radu ”Gradski načelnici Bjelovara (1871-1945.)” bjelovarski povjesničar Željko Karaula.

Ispravljanje nepravde

Uz književni i humanitarni rad, Karla Kolesarić isticala se i u glazbenom stvaralaštvu. Prema zapisima Ilije Pejića, bila je vješta glasoviračica te je nastupala u brojnim predstavama s pjevanjem. Dopisivala se s poznatim hrvatskim umjetnicima, poput Jakova Gotovca, Josipa Freundenreicha i drugih.

O dugogodišnjem ignoriranju stvaralaštva Karle Kolesarić u rodnom Bjelovaru svjedoči i činjenica da se u Narodnoj knjižnici „Petar Preradović“ danas može pročitati samo jedan njezin rad, i to u zborniku, Almanahu hrvatskih književnica, dok je u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici sačuvano osam njezinih djela. Nakon našeg upita iz knjižnice su poručili kako će naručiti već spomenuto novije izdanje „Priča i pripovijetki s Plitvičkih jezera“ pa će Bjelovarčani ponovno imati priliku zaviriti u jedinstveni svijet Karle Kolesarić, bjelovarske spisateljice koja je desetljećima bila nepravedno zapostavljena i prešućivana.