Na bjelovarskom području lani su nasilnicima izrečene 22 zabrane prilaska. No, imaju li one uopće efekta?

Nacionalni je dan borbe protiv nasilja nad ženama koje je iz godine u godinu brutalnije, a još su svježi primjeri pokušaja femicida u Gospiću i femicida u Novskoj. U oba slučaja počinitelji su imali izrečenu zabranu prilaska koja se pokazala mrtvim slovom na papiru. Kako one uopće funkcioniraju? Zabranu prilaska izriču državna odvjetništva. Općinsko državno odvjetništva u Bjelovaru je prošle godine izreklo 22 takve mjere opreza, ove sedam, a nadzirati bi ih trebala policija i to neposrednim obilaskom i kontaktima i sa žrtvom i s počiniteljem. Oni koji mjeru prekrše bi trebali biti uhićeni i kažnjeni s najmanje tri tisuće kuna ili barem deset dana zatvora. No, udruge koje rade sa žrtvama nasilja upozoravaju na to da se mjera zabrane prilaska često krši, a žrtve nekada nisu ni obaviještene o ukidanju mjere. Najveći je problem pak kada je mjera izrečena u slučaju kada i žrtva i počinitelj žive u istom kućanstvu.

-Kada izrečete mjeru zabrane prilaska na pet metara, a žrtva i počinitelj žive u istoj kući ili stanu, to je uistinu problematično jer koliko je za očekivati da će se počinitelj te mjere i pridržavati – ukazuje na nelogičnost predsjednica udruge Hera Marina Švagelj Jažić.

Ministarstvo pravosuđa sada nakon slučaja u Gospiću i Novskoj najavljuje pooštravanje. U svakoj situaciji koja upućuje na ponavljanje nasilja, nasilnik bi umjesto zabrane prilaska trebao dobiti boravak iza rešetaka. I tako gotovo svakog puta. Nakon brutalnog slučaja koji zgrozi javnost i ukaže na rupe u sustavu mijenjaju se pravila, no česte izmjene zakona donose nesigurnost u sustav, a i najbolji zakoni su uzaludni bez popratnih mehanizama koji će omogućiti njihovo provođenje. Treba raditi na edukaciji onih u sustavu

-Treba poraditi na edukaciji i senzibilizaciji pravosudnih djelatnika, a govoreno je i osnivanju posebnih odjela koji će se baviti baš obiteljskim nasilje, dakle određenoj specijalizaciji – ističe koordinatorica udruge S.O.S. Rijeka i suradnica bjelovarskog Irisa Iva Čatipović.

Prije svega treba znati prepoznati opasnost, napominje Švagelj Jažić.

-Institucije bi prilikom razgovora sa žrtvom, a to su i policija i državno odvjetništvo i sud, trebale slušati što im žrtva kaže. Dakle, ako ona kaže da se boji počinitelja trebali bi im vjerovati jer najbolje žrtva zna što se može očekivati od počinitelja – napominje predsjednica križevačke Here.

Da se nasilje u obitelji ne događa negdje drugdje pokazuju podaci MUP-a. U prvih osam mjeseci u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je prijavljeno 15 kaznenih djela nasilja u obitelji i 176 prekršaja, a procjenjuje se da na svako prijavljeno dolazi deset neprijavljenih slučajeva.