Zbog uboda stršljenova i osa svaki dan na bjelovarsku Hitnu stigne nekoliko osoba. Kako se zaštititi?

Ove je godine zabilježeno mnogo slučajeva uboda osa, pčela i stršljena, a razlog tome leži u brojnosti ovih insekata. V.d. voditelja OHBP-a Vedran Omerhodžić potvrdio je da se povećan broj uboda bilježi i u Bjelovaru.

– Ove je godine bilo baš dosta tih ubodnih incidenata, što od osa, što od pčela i stršljenova, a u dva slučaja smo imali ozbiljnije reakcije u vidu anafilaksije koje smo onda zaprimili i opservirali, no svi su na kraju dobro prošli. To je ono što sam ja zabilježio u razgovoru s kolegama. Sve se to dogodilo nedavno, u ovom toplom ljetnom periodu. Čak još uvijek dolaze ljudi s ubodima, a baš ove godine ih je bilo dosta, svaki dan nam dođe po nekoliko ljudi. Najčešće to bude više strah ljudi nego nekakva ozbiljna ugroza, ali dosta ljudi dolazi – navodi te dodaje kako je teško dati neki generalni savjet kako postupiti.

– Najbolje je da ljudi nakon uboda dođu pa da procjenimo ima li ugroze ili nema. Ima jako puno uboda u području ruku i nogu gdje bude samo lokalna oteklina, a za nas to ne predstavlja nikakvu ugrozu, ali ljudi često ne znaju pa se dolaze konzultirati s nama iz predostrožnosti i straha – kaže. Neki iz straha sami uzimaju terapiju.

– Ljudi često na svoju ruku uzimaju antialergijsku terapiju koju piju za klasičnu alergiju što im donekle ublaži simptome, dok ima ljudi koji imaju ozbiljnu reakciju pa im propišemo Epipen koji je sličan penkalu koje se koristi za davanje inzulina. To je adrenalinski pripravak koji ljudi koji su imali ozbiljniju reakciju uvijek nose uz sebe ako dođe do uboda gdje bi reakcija drugi put mogla biti još jača. Obučimo ih kako da si sami primjene tu terapiju do dolaska u ustanovu zato što su u takvim situacijama zbilja ključne minute, te prave alergijske reakcije nastaju u minutama, nakon 10-15 minuta. Ljudi koji odreagiraju anafilaktičkom reakcijom dobivaju Epipen koji izdaje liječnik obiteljske medicine i onda oni to nose uvijek uz sebe u slučaju da dođe do uboda da mogu primijeniti terapiju i sami sebi spasiti život prije dolaska u hitnu – ističe dr. Omerhodžić.

Predsjednik Pčelarske udruge Bilogora-Bjelovar, Goran Pranjić dao je nekoliko savjeta kako izbjeći susret sa stršljenima.

– Što se tiče zaštite, ljudi trebaju pripaziti što pred zimu ostavljaju u svojoj neposrednoj blizini, da ne ostavljaju ogriske od jabuka, otvorene boce sa sokovima, boce od piva jer sve ono gdje ima imalo sladora, to njih privlači jer i oni moraju složiti svoje zalihe za zimu i zadovoljiti svoj reproduktivni ciklus. Treba paziti da se ne ostavljaju stvari koje njih privlače, slatke – naglašava Pranjić. Priznanje kako nema puno iskustva sa stršljenima, no zna da uklanjanje gnijezda treba prepustiti nekome tko ima adekvatnu zaštitnu odjeću, pčelarsko odijelo, kožne rukavice i čizme. Kaže kako je i sam čuo i primijetio da je broj osa nešto veći nego inače.

– Od puno ljudi sam čuo da ima jako puno osa, a to sam primijetio i kod sebe doma, no to varira od godine do godine. Zime su sve blaže, nema više onih oštrih zima kada se napravi prirodna selekcija s insektima i kukcima, tako da je to jedan uobičajeni prehrambeni lanac. Jedne godine ima nečega više, a nečega manje. Na nama je da se pripazimo i da se čuvamo – zaključuje Pranjić.