Nastavlja se pad prvašića u BBŽ! Brojne područne škole obnovljene, a nisu upisale nijedno dijete

BJELOVAR – I ove školske godine Hrvatska se suočava s padom broja učenika upisanih u prvi razred. Prema procjenama Ministarstva znanosti i obrazovanja prve će razrede osnovnih škola pohađati nešto manje od 36 tisuća učenika što je oko tisuću manje u odnosu na prošlu školsku godinu. Točni podaci bit će dostupni kada škole upišu učenike u bazu e-matica, do 30. rujna.

Također prema procjenama, u prvi razred upisano je oko tisuću učenika manje nego prošle godine, točnije oko 36 tisuća.

Manji broj upisanih prvašića bilježi i Bjelovarsko-bilogorska županija. Dok su prošle godine školsku torbu prvi put stavila 952 učenika, ove godine ukupno je upisano 928 učenika u 74 razredna odjela.

Porazni su podaci i što u čak 15 područnih škola nema niti jednog učenika u prvom razredu. Za komentar smo se obratili županijskoj pročelnici za društvene djelatnosti i obrazovanje Andrei Prugovečki Klepac.

– Ukoliko se ovakav trend nastavi svakako postoji šansa da se neke područne škole zatvore. Područna razredna odjeljenja većinom su podijeljenja u dva ili tri razreda, a ne četiri jer nema učenika. Primjerice, Područna škola u Dapcima u četiri razredna odjela ima svega deset učenika – kaže Prugovečki Klepac.

Problem pada učenika gleda se iz više područja.

– Imamo problem s demografijom, manjkom broja novorođenih odnosno dorasle djece za prvi razred, a tu je i posljedica iseljavanja. Dođe lipanj, srpanj, roditelj dođe i ispiše dvoje djece. Zbog iseljavanja u veća mjesta ili druge države, imamo situaciju kakvu imamo – dodaje.

Problem se krije i u energetskoj obnovi nekih škola koje sada nisu upisale niti jednog prvašića.

– To nas brine jer takve obnovljene zgrade moraju biti “žive” barem pet godina. Potpisana je obveza izvještavanja o utrošku energenata kako bi se vidjela ušteda. Pitanje je kako utrošak pokazati, ako ga uopće nema. Zar je normalno uložiti milijun ili dva u zgradu gdje postoji šansa da u sljedećih nekoliko godina neće biti učenika? Recimo, Područna škola Blagorodovac je ovu jesen zatvorena, a energetski je obnovljena – navodi Prugovečki Klepac.

Situacija s energentima primorat će Županiju na redefiniranje, dodaje.

– Ministarstvo obrazovanja najavljuje cjelodnevnu nastavu i prelazak u jednu smjenu do 2027. godine, ali do tada tko zna kakva će situacija biti s brojem učenika. Možda će neke škole biti primorane to napraviti i bez nekih kapitalnih ulaganja – kaže Prugovečki Klepac.

Nakon ovogodišnjih upisa, najveći pad doživjela je daruvarska Osnovna škola Vladimir Nazor koja ima sada ima dva odjela manje.

– Inače je osnovna škola u Daruvaru najveća škola u županiji. Kod njih recimo nismo očekivali takav pad – rekla je.

“Pad” bi mogle doživjeti i osobe zaposlene u sustavu obrazovanja jer sa sve manjim brojem učenika i mogućim zatvaranjem škola, pred njima je također neizvjesna budućnost.

– Konkretno, u školi u Dapcima učiteljica nije postala tehnološki višak samo zato što se u jednom od razrednih kombinacija nalazi dijete s posebnim potrebama. U svakom slučaju, odluke nisu lagane i mislim da će se sustav sam po sebi u nekim mjestima dokidati. Na to ne možemo utjecati, ali opet, boli me što vidim koliki su milijuni nepokriveni. Je li se trebalo raditi baš na 40 projekata? Moglo ih je biti i upola manje. Bilo bi svrsishodno, a ne bismo bili u ovakvoj financijskoj situaciji – zaključuje.