Poljoprivrednici: Ljetna žega obrala 70 posto prinosa, a ulazni troškovi sto posto veći!

Poljoprivrednici su suočeni sa sušom kakvu ne pamte desetljećima. Zabrinuto kroz svoj pet i pol hektara velik voćnjak prolazi Daruvarčanin Zdravko Janček, gleda plodove i zbraja štetu.

-Dosta jabuka koje su bile rodnije je ostalo sitno i morali smo ih trgati dolje. Tu je šteta dosta velika, možda i 40 posto, a slično je i s kruškama – opisuje stanje u svom voćnjaku Janček.

Nema gospodin Zdravko navodnjavanje već ovisi o kiši. No, ni navodnjavanje ne pomaže. Suša i visoke temperature pale sve pred sobom i zaustavljaju rast biljaka, kaže nam Dejan Šulog koji na svojih 35 hektara u Velikim Zdencima uzgaja pšenicu, kukuruz, mak, krumpir i tikve.

-Na jednoj lozi su dvije tikve, a trebalo bi ih biti deset, ostale su veličine 500 do 600 grama, a trebale bi imati od kilograma do 1,3 kilograma – kaže Šulog.

Šulog procjenjuje da mu je ljetna žega odnijela više od polovine prinosa kukuruza i do 70 posto uroda krumpira i tikve. Štete zbrajaju i u slatkovodnim ribnjacima. Prave kiše nije bilo od prošle godine, a iako ribnjaci nisu presušili, nisu došli na više od trideset do pedeset posto zapunjenosti.

-Sigurno će prirast ribe biti manji nego što je uobičajeno upravo zbog stupca vode s obzirom na to da sada u nekim ribnjacima nedostaje metar i više vode – upozorava direktor Ribnjačarstva Končanica Mladen Prević.

Kao da to nije dovoljno, sada dolaze ptice koje u preplitkim ribnjacima imaju gozbu. Ribnjačarstvo Končanica je stoga nakon proglašenja prirodne nepogode prijavilo štetu koju za sada procjenjuju na milijun i 800 tisuća kuna. I dok su im prinosi desetkovani, ulazni troškovi su ove godine i više od sto posto veći nego lani. Neizvjesnu jesen i zimu će zbog toga imati mljekar Mile Špehar koji na svom gospodarstvu u Narti ima ukupno 130 grla.

-Morat ćemo vjerojatno kupovati dio hrane. Nećemo ići u smanjivanje, nadam se da nećemo ići u smanjivanje broja stoke, ali ništa nije isključeno – pesimističan je Špehar.

Od proglašenja prirodne nepogode ne očekuje ništa baš kao ni Šulog. Jedino će, kaže Šulog, pomoći zbog toga što za poticaje mora imati određeni prinos povrća koji nakon proglašenja nepogode više nije obavezan ostvariti.

-Prilikom proglašenja nepogode više nismo dužni te količine ostvariti jer ih praktički nismo ni mogli ostvariti zbog nepogode, pa se barem možemo nadati da ćemo dobiti poticaje u iznosu u kojem trebamo – tumači Šulog.

Slaba je to utjeha, ali bolje išta nego ništa pogotovo jer otkupne cijene, kaže Šulog, ne prate poskupljenje inputa i manje prinose. No, za očekivati je da će tešku jesen i zimu imati i potrošači jer će cijene namirnica dok dođu do njih najvjerojatnije otići gore.