[FOTO] Topless šetnje, hot-dog, gromovi iznad Empire State Buildinga… Što svake godine privuče 66,6 milijuna turista u New York?

Uživajte u nastavku putopisa iz New Yorka iz pera suradnice portala Klikni.hr Martine Hautman Matijaš koja je Veliku jabuku ovoga ljeta posjetila sa suprugom Svetinom.

 

Znaš li što povezuje očne jabučice Alberta Einsteina, Napoleonov penis i Washingtonov zub? Ajd razmisli sekundu pa nastavljamo dalje putopisnu reportažu. 😉

Odgovor: Sve navedeno čuva se u NYC! Baš fora podatak, zar ne? Kad sam malo razmislila što i kako, shvatila sam kako se o NYC ipak ne može pisati bez osnovnih činjenica o njemu; onih koje se pronađu na internetu.  Pokušat ću ih skratiti i navesti one zabavne!

Područje NYC nekad su nastanjivala indijanska plemena. Prvi europski stanovnici pojavili su se oko 1620. godine i započeli trgovinsku razmjenu s njima. Već 1624. na ovom je području osnovana nizozemska tvrtka za trgovinu krznom. 1626. godine, grad je dobio ime Novi Amsterdam, a svoje današnje ime dobiva 1664. kada ga osvaja Engleska te ga u čast vojvodi od Yorka proziva New Yorkom.

Nadimak Big Apple prvi je put koristio novinar John J. Fitzgerald tijekom konjskih utrka viknuvši: „Samo je jedna velika jabuka, i to je New York!“

Grad se sastoji od pet gradskih četvrti – Manhattan, Brooklyn, Bronx, Queens i Staten Island. One su ujedinjene u jedno gradsko područje 1898. a danas broje ukupno oko 8,4 milijuna stanovnika na površini od 790 km2.

E sad, ono što mene posebno fascinira jest činjenica da se mi i danas borimo s bespravno sagrađenim objektima, a gradski su urbanisti NY, pazi sad, 1811. godine (pročitaj brojku na glas, molim te!) odlučili kako će cijeli otok, a do tada je samo njegov jug bio naseljen, organizirati pravokutnim mrežama ulica. 1 8 1 1. !!! Za usporedbu, u Hrvatskoj se 1811. godine rodio Dimitrije Demeter koji će 1895. biti jedan od utemeljitelja Hrvatskog narodnog kazališta, a 1813. započeo je Hrvatski narodni preporod.

Uglavnom, u toj fantastičnoj mreži u kojoj su ulice paralelne, a avenije okomite i uglavnom je sve nazvano po brojevima uz oznaku istok ili zapad, iznimka je jedino Broadway. Orijentacija je predivno jednostavna!!!! Malo treba vremena da se snađeš u korištenju podzemne – treba gledati ideš li gore/dolje po otoku odnosno zapad/istok te jesi li na brzoj liniji koja staje na svega nekoliko stanica ili ideš redovnom linijom i staješ svako malo. Jako važno da ne završiš negdje poprilično daleko od željene destinacije. Hm, zapravo je malo kompliciranije od napisanog jer su linije označene brojevima ili slovima i još treba pratiti je li oznaka okrugla ili četvrtasta ili…. Gledala sam tutorijale po You Tubu i pisala sam si bilješke. Možda u idućim danima opišem kako i gdje kupovati karte… Vidjet ćemo kud će piskaranje otići. 😊

Osim mreže ulica, urbanisti su procijenili kako gradu treba jedan veliki park pa su u vremenu od 1858. do 1866. izgradili Cental Park. Divna, predivna oaza prirode usred grada!

NYC godišnje posjeti, prema podacima iz 2019., 66,6 milijuna turista, a prije korone bio je najpretaživaniji pojam na Internetu.

Još zanimljivosti:

– ima 13 500 taxija i zakonom je zabranjeno trubiti ako nije od iznimne važnosti (ali se ipak trubi na sve strane),

– ima 30 000 barova i restorana,

– 5 milijuna ljudi dnevno koristi podzemnu,

– bio je prvi glavni grad SAD-a,

– NYC burza osnovana je 1792. godine,

– prema zakonu iz 1992. godine žene po gradu mogu hodati u toplessu,

– godišnje se snimi oko 50 000 scena na gradskim ulicama (filmovi, spotovi, reklame, emisije, dokumentarci),

– sustav federalnih rezervi ima najveće skladište zlata na svijetu – 90 milijardi dolara skriva se 24 metra ispod zemlje ( La casa de papel možda ovdje može imati posla!?),

– javna knjižnica ima 50 milijuna knjiga i treća je po veličini u svijetu,

– svake 4,4 minute u NY se rodi dijete,

– Empire State Building ima svoj poštanski broj (10118),

– Empire State Buliding godišnje 23 puta pogodi grom,

– jednogodišnja dozvola za štand s hot dogovima u Central parku iznosi gotovo 300 000 dolara (Porijeklo hot doga općenito veže se uz New York. 1870. godine njemački imigrant po imenu Charles Feltman otvorio je prvi kiosk s hot-dogovima na Coney Islandu. Te je godine prodao preko 3600 hrenovki u pecivima. Prvo su se prodavale u bijelim rukavicama kako bi kupac mogao držati vruću hrenovku, a kada je ponestalo rukavica, počeo ih je davati unutar bijele lepinje. Godine 1916. Nathan Handwerker, poljski imigrant i zaposlenik Feltmana, otvorio je vlastitu prodavaonicu hot dogova, prodajući ih upola jeftinije od svoje konkurencije, a Feltman je na kraju bio prisiljen zatvoriti trgovinu. Do 1920-ih Nathanove hrenovke bile su poznate diljem zemlje.),

– država New York prva je odredila da se svi automobili moraju uvesti u registar i dobiti tablice.

I za kraj, nekako očekivano i povijest kreditnih kartica vodi nas u Veliku jabuku. Podrijetlo bankovne kartice može se pratiti do Flatbush National Bank u Brooklynu, gdje je 1946. godine predsjednik banke John Biggins kreirao program “Charg-It”, koji je služio kao posrednik između Bigginsove banke i vlasnika računa Flatbush Nationala, kojima se naplaćivalo samo nakon što su trgovci položili prodajne potvrde za kupnju.

Idući put o ljudima i napokon malo osobnih dojmova, a napisat ću i tri stvari koje su me najviše iznenadile! Stay tuned!