U okolici Bjelovara jedna je od prvih zgrada u Hrvatskoj koja proizvodi jednako onoliko energije koliko i troši

Dolaskom hladnijeg vremena sve je veći strah od poskupljenja energenata u čitavoj Europi, pa tako i u Bjelovaru. Strah nije nimalo neopravdan jer cijene električne energije i plina zbog ruske agresije na Ukrajinu iz dana u dana obaraju povijesne rekorde, a Europa koja se brendira kao ekološki najnapredniji kontinent sada u energetsku utakmicu ubacuje čak i ugljen.

I dok je izgledno da će Vlada RH ograničiti rast cijena struje i plina za kućanstva, što ne znači da kućanstvima ne prijeti veliko jesensko poskupljenje energenata, sasvim je izvjesno da će gospodarstvo, a pod gospodarstvo se u Hrvatskoj računaju i škole, vrtići, kulturne i ostale ustanove platiti najvišu cijenu.

Prema tomu, visoke režije čekaju i gradske vlastodršce, a u neizvjesnu jesen Bjelovar, srećom, ulazi s energetski obnovljenim školama i vrtićima, ali i jednim kuriozitetom.

Naime, dječji vrtić u Gudovcu otvoren prije nešto više od godinu dana jedan je od prvih objekata gotovo nulte energije u Hrvatskoj, što praktički znači da ta zgrada proizvodi jednako onoliko energije koliko je i troši.

Iako ovdje nije riječ o vizionarstvu, nego o zakonskoj regulativi koja nalaže da sve nove javne zgrade budu gotovo nulte kategorije, Bjelovar se može ponositi da je među prvim hrvatskim gradovima u kojima je izdana građevinska dozvola za takvu zgradu te da je uistinu i izgrađena.

Projektant Hrvoje Malčić, vlasnik tvrtke M plan, pojašnjava da gudovačka ljepotica istovremeno i štedi, ali i proizvodi energiju, te je upravo u tomu tajna njezina energetskog balansa.

„Kad projektirate i gradite zgradu gotovo nulte energije, morate voditi računa o nizu bitnih faktora, od položaja zgrade preko toplinske izolacije, što je jedan od ključnih faktora, sve do upotrebe obnovljivih izvora energije kao što su solari i fotonaponske ćelije”, pojašnjava Malčić.

Na pitanje koliko je izgradnja takvog objekta skuplja u odnosu na klasičnu gradnju, Malčić kaže da ne postoji jednostavan odgovor.

„Cijene se konstantno mijenjaju. Zanimljivo je, recimo, da je cijena solarnih elektrana trenutno u padu, a taj pad možda bude i veći jer je potreba za njima velika. S druge strane, dizalice topline koštaju 30 posto više od klasičnih sistema. Međutim, ako ćete štedjeti energiju, a energija je sve skuplja, takva investicija će vam se brzo otplatiti i na neki način početi zarađivati”, govori Malčić.

Vrijedi napomenuti i da je vrtić u tom prigradskom naselju sve skupa koštao oko 8,4 milijuna kuna, pri čemu je najviše novca pristiglo iz europske blagajne, čak 6,3 milijuna kuna.

Tek potkraj godine, kada počinje nova plinska godina i kada ćemo znati koliko će ustvari poskupiti struja i plin, moći će se izračunati koliko je gudovački vrtić koji proizvodi gotovo jednaku količinu energije koja se tamo potroši s energetske strane bio isplativa investicija.