Hoćemo li se i u BBŽ hladiti na 25, a grijati na 19?

Iako se svi sada topimo pod vrelim suncem, sa strepnjom se čeka sezona grijanja koja bi mogla biti nikada skuplja i nikada hladnija. Europska komisija je stoga objavila plan kojim predviđa smanjenje potrošnje plina za 15 posto i to već od prvog kolovoza ove, pa do kraja ožujka sljedeće godine. U kratkim crtama, preporuka koja je još uvijek dobrovoljna je da nam temperatura u uredima, tvornicama i domovima ljeti bude viša, a zimi niža. U Hrvatskoj su energetski remen dobrovoljno stegnuli Sabor, Grad Zagreb i PMF, a mi smo provjerili hoće li energetsku štednju s primjerice najnižom temperaturom klime od 25, a najvišom grijanja od 19 stupnjeva uvesti i ovdašnje vlasti. Županija korisnicima svojih prostora može samo preporučiti štednju i ništa više od toga. Barem dok država ne zauzme stav, smatra župan Marko Marušić.

-Prema informacijama koje dolaze s državne razine svakako se može očekivati da će Vlada uskoro donijeti odluku kojom bi se uvele mjere štednje koje bi bile obvezujuće za sve – kaže Marušić.

Ta bi odluka trebala biti donijeta već početkom idućeg tjedna. Za razliku od Marušića, grubišnopoljski gradonačelnik Zlatko Mađeruh nije čekao Vladinu odluku već je korisnicima gradskih prostora još prije mjesec dana naložio štednju, a potrošnja energenata će se i kontrolirati.

-Morat će biti debelo dobro obrazloženje ako će se trošiti više nego što se inače troši – jasan je Mađeruh.

Neopravdano trošenje će sa sobom povući i nepopularne poteze.

-Može se očekivati smanjenje potpora koje dobivaju za energente – upozorava grubišnopoljski gradonačelnik.

Štednju će svima koji koriste gradske prostore i kojima je Grad osnivač preporučiti i Bjelovar koji uz to smišlja kako biti energetski neovisniji jer “ništa nas ne smije iznenaditi”, odlučan je gradonačelnik Dario Hrebak.

-Moramo vidjeti možemo li postaviti tijekom iduća dva, tri mjeseca dodatnu količinu solara na javne ustanove poput škola, dvorana i vrtića, a javili smo se i na natječaj Fonda za energetsku učinkovitost s projektom postavljanja solara na jedan bjelovarski vrtić – otkriva Hrebak.

Dobar primjer kretanja ka energetskoj neovisnosti su Križevci iz susjedne nam županije koji su solare i prije krize postavili na nekoliko javnih zgrada, a sada su i raspisali javni poziv za sufinanciranje izgradnje sunčane elektrane na krovovima obiteljskih kuća.