Umjesto Terezijane, povijesno poštenije bi bilo da se bjelovarska veselica zove FRANCIJADA. Evo i zašto

Popularna bjelovarska Terezijana trebala bi se zapravo zvati Francijada. Bilo bi to poštenije jer slavna Marija Terezija po čijoj je zapovijedi sagrađen Bjelovar, nikada u tom gradu bila nije.

Na drugoj strani, Franjo Josip I. bio je ovdje dvaput!

Povijesni podaci kažu da povijest Bjelovara kakvog znamo danas seže u 1756. godinu kada je otkupljeno zemljište i izdana dozvola za nabavu građevnog materijala, a izgradnju je vodio barun Philipp Lewin von Beck. Grad je od samih početaka zamišljen kao središte pukovnija Varaždinskog generalata i u skladu s vojnom funkcijom prvo se otpočelo s gradnjom vojnih objekata i naseljavanja vojnog stanovništva. Izuzetak čini blok na trgu u kojem se od 1765. godine gradi župna crkva sv. Terezije Avilske te pijaristički samostan i škola. Naime, odlukom Marije Terezije za potrebe školstva u Bjelovar 1761. godine dolaze dva redovnika pijarista, braća Hubert i Ignac Diviš. Iste su godine otvorili prvu pučku školu na đurđevačkoj strani grada. Škola je te godine imala šest učenika.

Marija Terezija nikada nije ovdje bila iako su pričane legende o njezinom boravku i zabavama s naočitim vojnicima.

Franjo Josip I., iz iste loze s titulom austrijskog cara i ugarsko–hrvatskog i češkog kralja, u Bjelovaru je bio 11.ožujka 1869. godine. Bjelovarski muzej čuva stolac koji je izradila slavna bečka tvornica Thonet.

U Muzeju smatraju kako je razlog njegova posjeta 1869. bilo ukidanje vojnog i uvođenje civilnog sustava na ovim područjima.

Josip I. ovaj je kraj pohodio i drugi put, 12. rujna 1888. Ovaj put povod su bile vojne vježbe na području sela Rače i Drljanovca nedaleko od Bjelovara. U carevoj pratnji bio je i prijestolonasljednik Rudolf i nadvojvode Willim, Joseph i Otto te engleski princ od Walesa, kasnije kralj Edvard VII. Dakle, i britanske su okrunjene glave šetale današnjom BBŽ. 

U zgradi tadašnjeg gradskog poglavarstva u Bjelovaru susreli su se car Franjo Josip I. i đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer. Tijekom susreta, Franjo Josip I. prigovorio je biskupu što je poslao brzojavnu čestitku u Kojev u povodu 900 godina pokrštavanja Rusa. Na carev prigovor biskup Strossmayer mu je odgovorio: “Moja je savjest čista!”, te se udaljio od cara okrenuvši mu leđa, što je u to doba smatrano neviđenom uvredom. Taj sukob nazvan je “bjelovarska afera”.