Tuča uništava sve pred sobom, poljoprivrednici vape – vratite nam protugradnu obranu!

Sjeverni dio zemlje se bori s posljedicama tuče. U samo tjedan dana tri olujna nevremena kakvih u ova doba godine nije bilo desetljećima su pogodila sjeverozapadnu Hrvatsku, varaždinski i krapinsko-zagorski kraj, uništila polovinu hrvatske proizvodnje cvijeća, ostale usjeve, nanijela veliku štetu na objektima. Jučer je tuča zahvatila pak i rovišćansko područje.

To je još jednom aktiviralo pitanje protugradne obrane, odnosno nepostojanja iste. Nakon desetljeća uhodanog funkcioniranja ona je počela slabjeti, broj raketa je prvo smanjen, a potom su i ukinute. I dok poljoprivrednici, ali i dio protugradnih stručnjaka ukazuje na to da šteta sigurno ne bi bila tolika da smo imali protugradnu obranu, Državni hidrometeorološki savez poručuje da ne postoji niti jedan znanstveno utemeljeni dokaz da je operativna obrana od tuče učinkovita i gospodarski isplativa te da ostvaruje uštede. Znanost, kažu, nije na njenoj strani.

-Svjetska znanstvena i stručna zajednica ne podržava operativnu obranu od tuče, osobito ne na razini nacionalnih meteoroloških službi. Tome u prilog ide i mišljenje Svjetske meteorološke organizacije, koja jasno navodi da operativna obrana od tuče nema opravdano uporište u znanosti i struci i ne postoje direktni i jasni dokazi o njezinoj učinkovitosti i isplativosti – navodi u priopćenju DHMZ.

Poljoprivrednici na to odmahuju glavom jer praksa je, kažu, pokazala nešto drugo.

-Mi jako dobro znamo da je dok su bile rakete za razbijanje oblaka rijetko kada bilo tuče – kaže bjelovarski voćar i proizvođač voćnih vina i likera Dejan Sabolović.

S njim se slaže i Darko Bengez, nekadašnji raketar iz Žabjaka. Jedan protugradni radiocentar je, prisjeća se Bengez, imao 30 do 40 raketara, po jednog na svakih pet do šest kilometara koji su morali stalno biti na raspolaganju od prvog svibnja do prvog desetog kada je trajala sezona. I on odbacuje navode o neisplativosti i neučinkovitosti jer njima su, kaže, rekli da je protugradna obrana tek tri posto troška koji bi nastao da led sve uništi. Važno je, kaže, bilo reagirati na vrijeme, djelovati preventivno.

-Treba djelovati unaprijed dok se počne formirati oblak koji ima jezgru u čelu. Današnji oblaci mogu biti do šest kilometara dužine, isto tako širine, a debljine kilometar do dva, a on je uvijek u čelu najopasniji, tu se počne formirati led i tu treba djelovati – tumači nekadašnji raketar.

No, raketari su postali dio povijesti, a struka kaže da se umjesto u protugradnu obranu ulagati treba u osiguranje nasada i usjeva i postavljanje zaštitnih mreža kao jedinog učinkovitog načina smanjivanja štete. No, mreže nisu jeftine.

-Tko ima intenzivne voćnjake to nije problem jer je ondje gusta sadnja i oni na manjim površinama dobiju velike prinose i dobro im dođu mreže. Nama koji voćnjak imamo na tradicionalni, starinski način s razmacima je to preskupo – napominje Sabolović.

Cvjećari i povrtlari ističu da isto tako oni ne mogu mreže staviti iznad plastenika i staklenika, a uz to adekvatna potpora izostaje. Postavljanje protugradnih mreža se sufinancira iz Programa ruralnog razvoja koji nije svima lako dostupan.

-To je problem nama malim proizvođačima s malom ekonomskom veličinom jer ne možemo proći na mjeri zato što skupimo jako malo bodova – upozorava Sabolović.

I kada se dogode situacije kao iz požeštine prošle godine ili varaždinskog i zagorskog kraja ove ostaje jedino nada da će država dati obeštećenje jer i osiguranje, kažu nam poljoprivrednici, postaje sve neisplativije.